Piše: Đani Kosović
Rješavanje mozgalica i sličnih zadataka pomaže u postizanju boljih rezultata, barem tako tvrdi nedavna studija provedena na ovu temu.
Većina trkača ima neku ustaljenu rutinu zagrijavanja prije utrke, i naravno zagrijavanje kao takvo je gotovo pa obavezno. Standardne aktivnosti podrazumijevaju, lagano džogiranje, ubrzanja, aktivno i dinamičko istezanje i sl. Nova studija, nedavno provedena sugeriše da bi u sklopu zagrijavanja, a u cilju postizanja što boljeg rezultata, i kratke mozgalice i slične umne zanimacije mogle imati pozitivan efekat.
Istraživači sa univerziteta u Birmingemu nedavno su zaključili da rekreativni trkači na testnoj utrci od jedne milje postižu u prosjeku dva do tri posto bolji rezultat u slučaju da u sklopu svoje rutine fizičkog zagrijavanja uvedu i kratke kognitivne zadatke npr mozgalice, slagalice i sl. Studija je provedena na 25 rekreativnih trkača koji su obavili po tri trkačke sesije na stazi, te je ista objavljena u časopisu European Journal of Sport Science.
Specifični format zagrijavanja
Od trkača, učesnika u ovom istraživanju, je zatraženo da odrade jednu milju na atletskoj stazi, odnosno 4 puna kruga na svom maksimalnom tempu bez korištenja sata kako bi mogli procijeniti svoj tempo ili uloženi trud. Prije svake od tri sesije, trkači su odradili jedno od tri vrste zagrijavanja.
Prvo standardno fizičko zagrijavanje, zatim fizičko zagrijavanje uz nekoliko jednostavnih kognitivnih zadataka te fizičko zagrijavanje uz rješavanje nešto kompleksnijih mozgalica. Fizičko zagrijavanje podrazumijevalo je lagano džogiranje, ubrzanja, dinamičko istezanje te neke dinamičke vježbe eksplozivnijeg karaktera. Kognitivni dio zagrijavanja podrazumijevao je kratke zadatke koje su targetirale fokus, donošenje brzih odluka te izazove zadržavanja koncentracije. Globalno, trkači su bili brži ukoliko je zagrijavanje pored standardnih fizičkih aktivnosti uključivalo i mentalnu preparaciju trening sesije.
Mentalna snaga kao formula uspjeha
Svako ko je učestvovao na utrci npr 5k ili 1500m, odnosno završio jako naporan trening, zna da kvaliteta i nivo izvedbe uključuje mnogo više od same fizičke izvedbe. U jednom trenutku, tijelo počinje da se žali, a mozak tada ubijedi trkača ili da posustane ili da nastavi sa naporom. Autori studije ukazuju upravo na ovu činjenicu tj. da aktiviranje moždanih vijuga može pomoći trkačima da lakše podnesu dodatne napore pri maksimalnim opterećenjima kod utrka ili jakih trening sesija. Zagrijavanje mozga i moždanih vijuga je upravo ključ pripreme ovog mentalnog teškog dijela trkačkog procesa.
Treniranje moždanih vijuga
Ukoliko planirate napornu trening sesiju provedite standardno zagrijavanje koje uključuje 10 do 15 minuta laganog džogiranja, nekoliko vježbi mobilnosti te par kratkih ubrzanja. Nakon toga, odvojite par minuta za jednostavne mozgalice, bilo da se radi o igrama brze reakcije, memorijskim zadacima, možda neka slagalica, igra riječi odnosno bilo koja aktivnost kojom ćete fokusirati misli i usmjeriti pozornost uma.
Vodite računa da je ova studija pokazala korelaciju pred jake trening sesije te ostaje nejasno da li isto vrijedi i za neki lagani trening, maratonsku ili neku ultra utrku izdržljivosti.
U svakom slučaju, vrijedi pokušati te provjeriti na vlastitom iskustvu ovo istraživanje!
(Izvor: runningmagazine.ca)
Vaši komentari
