SARAJEVSKE TRKE I SAOBRAĆAJ: Odnos mana i prednosti trkačkih događaja

Piše: Ersan Bijedić

Istina dobar dio medija je donio vijest o tome da je trka održana, uz par fotografija, ali bez prepoznavanja sportske vrijednosti događaja, bez obaziranja na potencijalno zanimljive sportske priče koje sa sobom nosi veliki broj učesnika.

Cener je na svom startu imao nekoliko odličnih domaćih i inostranih atletičara (koji su kvalitetom prerasli takmičenja na državnom nivou) i veliki broj rekreativaca/amatera čiji angažman nosi posebnu vrijednost u promovisanju sporta i zdravog stila života.

Reakcije neupućenih

Ipak ono što je primarno privuklo pažnju i donijelo iole značajniji osvrt na trku je saobraćajni kolaps (primjeri: LINK1, LINK2), a uz malo truda se moglo doći čak i do ovakvih „izvještaja“: LINK3.

Uz ovakve vijesti uvijek idu i vrlo negativni komentari neupućenih pojedinaca na društvenim mrežama ili portalima (reakcije na saobraćajni kolaps) pa na kraju u nekom širem smislu praktično ostaje neprimijećeno kakva odlična sportska manifestacija je stvarno održana. Takvi obično tjeraju trkače na planine, ne vide smisao održavanja ovakvih trka, vrijeđaju, podcjenjuju i slično. Ipak ništa čudno za naše društvo ako se samo prisjetimo da je Amel Tuka bio podcjenjivan kad osvoji npr. šesto mjesto u Dijamantnoj ligi.

Rekreativno – amatersko, cestovno i trail trčanje u BiH je ostvarilo ogromnu ekspanziju prethodnih desetak godina i to je vrlo pozitivan trend na sportskoj mapi BiH. Po onima koji vide samo saobraćajni kolaps, sve te trke treba ukinuti.

Statistika trka

A koliko se stvarno u Sarajevu godišnje održava tih trka koje zatvaraju glavne gradske ulice na par sati?

Iz MT statistike trka u BiH za 2022. godinu* donosimo podatke da se u Sarajevu i okolnim planinama (na koje bi mnogi htjeli protjerati sve trke) održalo 25 trkačkih događaja (bar još toliko različitih trka jer ti događaji obično sadrže i po nekoliko trka na različitim distancama).

Trke u i oko Sarajeva u 2022. godini: Unusual Marathon Sarajevo, Vivicitta Sarajevo, Trči, uživaj, recikliraj, Stojčevac 5K, Avaz Twist Tower, Red Bull 400, Sarajevski maraton, Sarajevski cener, Vogošća 5K, Sarajevski polumaraton, Race for the Cure, B2B Run Sarajevo, Vils ultramaraton, Advent Run Sarajevo 5K, Trebević Trail, Jahorina Skysnow, Valter Trail, Igman 10K, Trebević 5K, B2B Trail Trebević, Hranisava Ultra Trail, Termag Challenge Race, Vučko Trail, Jahorina Ultra Trail, Skakavac Trail.

Od tih 25 događaja, 12 ih je održano na planinama, a 13 u gradu i bližoj okolici. Od ovih 13 potonjih – samo njih tri zaustavljaju saobraćaj na nešto duže vrijeme, a to su: Sarajevski maraton, Sarajevski cener i Sarajevski polumaraton.

Još nekoliko trka neznatno dugo zaustavljaju saobraćaj ili su na lokacijama koje ne utiču na glavne prometnice poput Vogošća 5K, B2B Run, Advent Run, te Vivicitta koja se u 2023. godini neće ni održati.

*Kalendar za sarajevsku trkačku 2023. godinu je sličan onome iz 2022. godine, a razlika je u tome što će dobiti još tri trke (DM ženska trka, Beer Mile i Pedalanje i trčkaranje) koje neće zaustavljati saobraćaj. S druge strane ove godine nije održana, niti dosad najavljena, Vivicitta. Dakle ove godine u Sarajevu i okolici imamo 27 trkačkih događaja.

Koliko su ti događaji stvarno problem (pretežno tri spomenute trke) za saobraćaj i stanovnike Sarajeva, je li toliko neuobičajeno da se zatvori saobraćaj na par sati, koliko s druge strane te trke znače gradu te da generalno daju komentar o saobraćajnom kolapsu, pitali smo organizatore trka iz udruženja Marathon Sarajevo (Sarajevski cener, Sarajevski polumaraton) i Dečki u plavom (Sarajevski maraton).

Erol Mujanović, saosnivač Udruženja Marathon

“Za početak, ovo je uvijek aktuelna tema širom Evrope, vjerovatno i svijeta, te i dalje kada trčim u glavnim gradovima širom Evrope mogu se uvijek vidjeti nezadovoljni vozači blokirani u saobraćaju. Drugim riječima radi se o izazovu koji i razvijenije zemlje pokušavaju riješiti na adekvatan način. Činjenica da i dalje trase utrka u najljepšim i najvećim svjetskim gradovima prolaze upravo najljepšim dijelovima grada, uprkos stavu pojedinih vozača, dovoljno govore o tome šta i koliko te manifestacije donose svakom gradu organizatoru.

Takođe korisno je navesti da se uvijek radi o parcijalnoj obustavi saobraćaja i od 2005. godine od kada sam bio uključen u organizaciju utrka i parcijalne obustave saobraćaja, ne sjećam se situacije u kojoj neko kome je hitno trebala medicinska pomoć ili prevoz na primjer do bolnice, nije mogao proći ili biti prevezen gdje treba. Tako da mislim da treba relativizirati impakt parcijalnih obustava saobraćaja na zajednicu. Adekvatno planiranje i komunikacija, uz minimum dobre volje sa svih strana, dozvole da se na pozitivan način riješi svaka situacija i izazov.

Činjenica je da su vozači i građani generalno i često fokusirani samo na zadovoljavanje vlastite potrebe koju imaju u datom trenutku i teško im je za gledati širu sliku ili prisjetiti se zašto je ovakav događaj veoma važan za grad, kako za pojedince tako i za cijelu zajednicu. Rekao bih da sam bio često svjedok nekulturnog i agresivnog ponašanja pa i izlijeva bijesa od strane vozača.

Međutim, benefiti organizovanih sportskih manifestacija cestovnog trčanja su brojni. Prvo iz turističke perspektive, ali i iz makroekonomske, događaji i trkački festivali koji se organizuju u Sarajevu, ovom gradu donesu i po nekoliko hiljada noćenja samo u jednom vikendu jer dosta gostiju iz inostranstva ostaje i po nekoliko dana u BiH, a rijetko ko dođe sam. Lako je izračunati i procijeniti njihovu ukupnu potrošnju i doprinos lokalnoj ekonomiji, i zatim pomnožiti to sa brojem godina koliko se manifestacija organizuje. Ako uzmemo na primjer Sarajevski polumaraton, ako od 1000 učesnika njih samo 100 dođe u grupi sa još dvije osobe, i ako ostanu dvije noći u gradu, to je već 600 noćenja. Ako tome dodamo troškove hrane i pića, dobijemo iznos od preko 100 hiljada maraka za lokalnu ekonomiju samo za jedan vikend.

Zatim tu je možda i najvažniji benefit ovakvih događaja, a to je zdravstveni benefit jer stotine ili hiljade osoba žele učestvovati na trkačkim festivalima, u okviru kojih se održava i do 5-6 različitih utrka. Te osobe postaju motivisane izazovom da promijene navike i ponašanje te da se zdravije hrane i češće treniraju. To je mali, ali važan doprinos dugoročnom građenju zdravog društva i zdravije zajednice u kojoj živimo. Dugoročno gledajući znatno se rasterete i troškovi liječenja i zdravstva u društvu jer ako na primjer samo 5% stanovnika Sarajeva zdravije živi i ima motivaciju da trenira i vježba zbog brojnih događaja koji se organizuju u gradu, to znači oko 12500 osoba godišnje koje kupovinu lijekova ili medicinskih usluga mijenja kupovinom sportske opreme.

Za kraj, danas velika većina cestovnih utrka, ima i društveno odgovorni karakter. Solidarnost trkača i kapacitet da urade dobro djelo su izuzetno veliki. Malo prije korone samo na proljetnoj aprilskoj Fun Run trci smo uspjeli prikupiti preko 30 000 konvertibilnih maraka za udruženje EDUS. Takođe na stotine paketića se kupi svake godine u periodu oko novogodišnjih praznika zahvaljujući akcijama i doprinosima trkača, a da ne spominjem akciju prikupljanja donacija za porodice dva ubijena policajca u Sarajevu, koju je pokrenulo udruženje Marathon i doniralo sredstva porodicama u danima nakon ubistva. O stipendiranju i školovanju djece koja su pripadnici raznih ranjivih skupina i da ne govorim. Tako da cestovne utrke zbog kojih se rade parcijalne obustave saobraćaja su izuzetno lijepe i dobre platforme za dobra djela gdje se često izostajuća podrška različitih nivoa vlasti supstituira trkačkom solidarnošću i naprave čuda od dobrih djela.

Imajući u vidu sve navedeno, sve što mogu zaključiti je da je cost/benefit analiza te doprinos društvu i zajednici, na mikro i makro nivou, daleko na strani organizatora utrka i trkača i da tu ne treba imati nikakvih dvojbi po pitanju da li nastaviti sa sportskim manifestacijama ili ne.

Takođe navedene žalbe i kritike nisu fer prema trkačima. Ne treba zaboraviti da živimo u društvu gdje svaka kategorija stanovništva  pravi određene kompromise i ustupke svaki dan da bismo mogli živjeti i funkcionisati kao zajednica (social contract na engleskom). Pa tako na primjer, trkači koji su zdraviji i manje bolesni članovi društva od većine drugih kategorija, tokom svog života i radnog vijeka snose trošak zdravstvenog osiguranja i liječenja svih drugih članova društva koji su manje zdravi od njih i čije liječenje u javnom zdravstvu košta. Da li se trkači bune zbog toga što finansiraju liječenje osoba koje izaberu da puše, da nezdravo žive, i tako dalje? Mislim da ne. Prema tome dobro bi bilo da svi budemo malo više solidarni jedni prema drugima i da se fokusiramo na dobre strane koje svaka situacija ima, a ne samo na ono što nam smeta u datoj situaciji.

Takođe, dio vozača se buni kada se obustavi saobraćaj zbog organizovanih utrka. Međutim ne smeta im kada uzurpiraju jedinu ulicu u centru slobodnu za pješake, trkače, bicikliste i ostale, a to je Vilsonovo šetalište. Svaki dan saobraćaj je navodno zatvoren prije 07 i iza 17h. Međutim to ne sprječava vozače da prolaze i ujutro i predvečer i tokom noći, i da tako osim što ugrožavaju sigurnost prisutnih na Vilsonovom šetalištu takođe ne poštuju saobraćajna pravila i propise.

Od strane organizatora sportskih manifestacija i cestovnih utrka, s obzirom na specifičnu konfiguraciju Sarajeva i činjenicu da nema dovoljno alternativa u i oko centra grada kada je obustavljen saobraćaj, možemo razmišljati o tome da parcijalne obustave saobraćaja ne traju duže od 3 sata. Imajući u vidu sve navedeno iznad ja se nadam da ćemo kao grad imati dvostruko više kvalitetnih dešavanja i događaja od sadašnjih te da će privremenih obustava saobraćaja, sa izuzetno dobrim razlogom, biti još više jer to će jednostavno značiti da se dešava nešto dobro i korisno i za pojedinca i za zajednicu”.

Darko Lončar, predsjednik Udruženja Dečki u plavom

“Obustava prometa zbog održavanja cestovne utrke je jedan od “problema” koji je izražen, ne samo u Sarajevu već u svim mjestima u kojima se održavaju utrke. Naravno, budući da je Sarajevo najveći bosanskohercegovački grad taj problem je najizraženiji. Udruženje Dečki  plavom organizira 8 sportskih manifestacija, od čega 7 na području Kantona Sarajevo. Budući da razmišljamo i o pozitivnim ali i o negativnim stvarima – segmentima koje donose utrke, mi svoje utrke organiziramo na način da nema obustave prometa ili na način da ta obustava bude privremena, da što manje narušavamo komfor građana.

Da budem iskren, razumijem zašto građani Sarajeva negoduju, te su djelimično upravu, a posebno je nezadovoljstvo izraženo i zbog rekonstrukcije tramvajske trase pa su gužve još veće. Rijetko koji organizator prilikom organizacije utrke razmišlja “izvan kutije”, odnosno ne razmišlja o problemima koji nastaju kao rezultat obustave prometa. To je jedan od razloga zašto mi utrku “Trčim, uživam, recikliram” organiziramo na servisnoj prometnici u naselju Briješće polje, gdje prema mjerenju prometa prolazi ukupno 14 vozila po satu. Svjesni smo da ta lokacija nije “atraktivna” trkačima, ali… Također, naš “Unusual Marathon”, utrka na 42 kilometra, organiziramo bez obustave prometa. Ultramaratonsku utrku “Vils ultramaraton”, koja se trči 24 sata, organizirali smo na Vilsonovom šetalištu, na prometnici na kojoj vikendom nema odvijanja prometa.

Svjesni smo da naša manifestacija “Sarajevo Marathon” zbog svoje kompleksnosti (sastoji se od 3 paralelne utrke) najviše remeti komfor građana i izaziva najviše negativnih komentara putem društvenih mreža. Kako bismo prevenirali velike gužve i dugotrajne obustave prometa prije planiranja trase utrke prvo smo obavili sastanak sa pripadnicima MUP-a, te sa uposlenicima Ministarstva saobraćaja kako bismo definisali najoptimalnije rješenje. Kako bismo napravili optimalno rješenje limit maratonske utrke smo sa 6 sati spustili na 5 sati (čime smo izgubili dio učesnika), start utrke je pomjeren na nedjelju u 8 sati, dok većina građana još spava. Iako se trče 42 kilometra trasa je napravljena na način da se trči samo jedan krug, kako istovremeno ne bi bio obustavljen promet i na tramvajskoj i trolejbuskoj trasi. Također, na ovaj način smo postigli i da nemamo potpune višesatne obustave prometa.

Mislim da je prilikom realizacije utrka najteže “običnom policajcu” koji reguliše promet jer je on “prvi stup odbrane” i prima najviše kritika, psovki… Iskoristit ću ovu priliku da se zahvalim pripadnicima MUP-a na profesionalnom i odgovornom pristupu.

Potrebno je pronaći kanale informiranja građana o obustavi prometa. Nažalost, mi pošaljemo u prosjeku na 47 medijskih kuća obavijest da će doći do obustave prometa, njih 2 ili 3 prenesu tu informaciju. Obavijest šaljemo u 3 navrata, 7 dana prije utrke, 3 dana prije utrke i dan prije utrke. U 99% slučajeva mediji objave vijest tek na dan utrke “Počeo je Sarajevo Marathon”… zbog njega će biti obustava prometa u ulicama…

Mogao sam nabrojati benefite koje donose cestovne utrke vezane za turizam, promociju zdravih životnih navika…, o tome drugi put kada Sarajevo postane regionalni centar trčanja sa preko 4 – 5000 učesnika, jer tada će kritike građana izgubiti smisao, a trčanje će biti u fokusu”.

Zaključak

Sarajevo i okolica su u periodu od posljednjih desetak godina sa dvije trke (Vivicitta i Sarajevski polumaraton) „narasli“ na 27 trkačkih događaja, što je pokazatelj ogromnog progresa rekreativnog trčanja kao jednog pozitivnog trenda u našem sportu, nedovoljno prepoznatog od navodno sportske nacije (koja razumije samo takmičarski sport vrhunskog nivoa). U generalno toksičnom društvu onda vjerovatno i nisu toliko čudne negativne reakcije povodom kratkih saobraćajnih zastoja na samo tri od tih 27 trka, bez razumijevanja šire koristi trkačkih događaja i uz fokus isključivo na trenutne individualne zahtjeve vozača/građana.

Organizatorima trka i trkačima ostaje dalje razvijati trkačku zajednicu, uz nadu da će ubuduće u svoje krugove, škole trčanja, klubove i na kraju trke, uključiti što više onih nezadovoljnih „saobraćajnim kolapsom“ kako bi i oni potencijalno bolje shvatili benefite trčanja i vrijednost razvoja sportskog stila života za ukupno zdravije društvo.

Vaši komentari