Piše: Uroš Gutić
Trčanje je sve popularnije, a većina rekretivnih trkača ima sat koji im odmah pokaže V02max i to je odjednom postala najvažnija stvar poslije brzine trčanja.
Tako je drugo najčešće pitanje „Koliko iznosi tvoj V02max?“.
Uroš Gutić je jedan od najboljih bh. atletičara u trkačkim disciplinama. Završio je Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta, smjer Atletika. Paralelno sa trkačkom karijerom se bavi i trenerskim poslom. Za stručno vodstvo mu se možete obratiti preko Facebook profila.
Prije svega sat ne pokazuje tačno V02max, ali i sve da je tačan, nije rijedak slučaj da onaj trkač sa manjim V02max-om ostvaruje bolje rezultate na 5k/10k od trkača sa višim V02max vrijednostima.
Sa druge strane, vVO2max, srodna fiziološka varijabla, snažan je prediktor performansi izdržljivosti. Za razliku od VO2 max-a, koja je stopa potrošnje kiseonika, vVO2 max je brzina trčanja. Konkretno, to je minimalna brzina trčanja koja izaziva maksimalnu potrošnju kiseonika kod trkača ili VO2 max.
Pokušaću objasniti šta je vV02max na hipotetičkom primjeru. Imamo trkača koji lagano trči tempom od 5:00 po kilometru, intenzitet trčanja tom brzinom je 70 % od V02max-a, izraženo na drugi način, tempo 5:00 po kilometru zahtijeva stopu potrošnje kiseonika 70 % od maksimuma kako bi se obezbijedila potrebna stopa proizvodnje energije. Kako se brzina povećava do 4:20 po kilometru povećava se i potrošnja kiseonika na 85% VO2 maxa, a tempo od 4:00 bi mogao dovesti do 92 % od VO2 max. Brzina 3:45 po kilometru je prva brzina kojom trkač ostvaraje V02max i ta brzina predstavlja vV0max, dok brzina 3:50 po kilometru ipak nije dovoljno velika brzina da bi se ostvario V02max.
Sa druge strane, brzina od 3:20 po kilometru će ostvariti V02max, zapravo će ostvariti to brže (najvjerovatnije i za 2min). Dakle V02max će se ostvariti u velikom rasponu brzine trčanja 3:00 – 3:45 po kilometru, ali veće brzine nisu optimalne za trening i zbog toga je bitna varijabla vV02max, jer je to najmanja brzina kojom se ostvaraju V02max, i za trening je najpogodnija.
Važnost vV02max-a
Za trkače izdržljivosti, poznavanje vVO2 max je veoma važan. Trening na vVO2max je jedan od najmoćnijih načina za poboljšanje fiziološke varijable kritične za performanse izdržljivosti, uključujući vVO2 max, ekonomičnost trčanja i brzinu na pragu laktata.
Postavlja se pitanje zašto je VO2 max tako loš u predviđanju performansi dok je vVO2max dobar. Odgovor je jednostavan: VO2max ne sadrži informacije o ekonomiji trčanja, trkač može imati visok VO2max, a opet prilično mizernu ekonomičnost trčanja u slučaju gdje su njegove ili njene performanse razočaravajuće spore uprkos velikom aerobnom kapacitetu.
Jedan od poznatih treninga na vV02max-u je 5x3min/ sa 3 minute pauze, brzina trčanja treba biti tačno na vV02max-u, ni brže ni sporije, a pauza je pasivna.
Zaključak
Cilj svakog trkača je napredak, ali ne znači da je trkač napredovao ako mu se V02max povećao sa 60 ml/kg/min na 65 ml/kg/min, dok sa druge strane ako se granica vV02max-a sa 3:45 po kilometru pomjerila na 3:40, to je već značajan napredak, koji će se direktno odraziti na rezultate na trci. Ova varijabla je najvažnija za distance od 5k, ali je korisna i za 10k i duže.
Vaši komentari
