ANA ŠTEFULJ / DNEVNIK JEDNOG TRKAČA: Svjetska atletska federacija – vrednovanje i rangiranje atletičara

Za one koji se malo ozbiljnije bave trčanjem, vjerojatno su čuli za sustav u kojem se svaki rezultat postignut u većini trkačkih, ali i drugih atletskih disciplina (ali ne i u svim), može vrednovati preko tablice bodova koju objavljuje Svjetska atletska federacija.

889
Foto: Goran Kapun

Tako često možemo čuti pitanje “A koliko taj rezultat vrijedi?”.

Osim toga, na temelju postignutih rezultata, i ukoliko je atletičar zaveden u bazu Svjetske atletske federacije, vrši se rangiranje atletičara na svjetskoj razini na temelju “World ranking score”, odnosno bodova izračunatih na temelju performansa.

Za većinu trkača koji se rekreativno bave trčanje ovo je nešto što ih vjerojatno ne zanima. Sve dok se muškarci ne krenu uspoređivati s rezultatima žena. Jedno korisno štivo o svijetu bodova, koje govori o osnovama, ne ulazeći u raspravu da li su bodovi pravedni ili se neki od principa mogu poboljšati.

Tablica bodova Svjetske atletske federacije

Ne sjećam se točno kada sam prvi puta zavirila u ove tablice, no znam da sam vrlo brzo shvatila da je to način na koji se atletičari međusobno uspoređuju, čak i neovisno o disciplinama u kojima nastupaju.

Vrlo je jednostavno usporediti atletičare istog spola s rezultatom u istoj disciplini, no što ako želimo raditi usporedbu između različitih disciplina pa čak i različitih spolova. Upravo zbog toga postoje bodovi, kao metrika koja omogućuje usporedbu performansa različitih kategorija atletičara.

Institucija odgovorna za ažuriranje i održavanje tablice je Svjetska atletska federacija (autor Dr. Bojidar Spiriev) i 3 liste (natjecanja na zatvorenom, natjecanja na otvorenom, kombinirani događaji) nalaze se na njihovoj web stranici pod kategorijom “Scoring tables”.

Dokumenti su poprilično neuredni i svaki od njih kreće s muškim disciplinama. Kod muškaraca i žena u cestovnim disciplinama polumaraton i više, maksimalni broj bodova je 1400. Usporedbe radi, svjetski muški rekord u maratonu 2:01:09 (Eliud Kipchoge, Berlin, 2022) vrijedi 1312 bodova. Ukoliko bismo to poistovjetili s istim brojem bodova na polumaratonu kod muškaraca, bio bi to rezultat 56:57.

Svjetski ženski rekord u maratonu je malo komplicirana priča, budući da se posebno vode rekordi na isključivo ženskoj utrci i utrci sa svim spolovima. Ukoliko se fokusiramo na isključivo žensku utrku (budući da prisutnost muškaraca i takozvano pejsanje pomažu u performansu), rekord iznosi 2:17:01 (Mary Jepkosgei Keitany, London, 2017), što je ekvivalentno 1264 bodova. Da bi žena ostvarila najveći mogući broj bodova, odnosno 1400, trebala bi trčati 2:04:20. Da bi žena ostvarila broj bodova koji je ostvario Eliud Kipchoge (1312), trebala bi trčati maratonsku udaljenost za 2:12:30.

Ako ipak malo rezultate svedemo u naše okvire, a ne one svjetske, možemo napraviti dvije usporedbe. Ukoliko, primjerice, žena trči maraton 3:15 minuta, to iznosi 733 boda. Za postizanje istog broja bodova kod muškaraca u disciplini maratona, treba postignuti rezultat 2:38:44.

Hrvatski ženski rekord u maratonu vrijedi 1196 bodova, što je ekvivalentno kod muškaraca rezultatu 2:07:53 na maratonskoj udaljenosti, odnosno 59:46 na polumaratonu.

Valja još napomenuti da najniži broj bodova iznosi 1 i kod muškaraca to je ekvivalentno rezultatu 4:25:53, dok je kod žena riječ o 6:13:10.

Naravno, moguće je stati na ovoj usporedbi, no Svjetska atletska federacija ide korak dalje, i uvodi dodatna pravila kako bi se u konačnici odredila vrijednost rezultata. Tako na vrijednost rezultata utječe i vrsta natjecanja na kojoj je atletičar sudjelovao, ali i ostvaren plasman. Naravno, postoje još i neki drugi faktori, ali ovo su jedni od važnijih.

Poredak Svjetske atletske federacije

Za sve atletičare koji su dio baze Svjetske atletske federacije izračunava se poredak na svjetskoj listi. On je važan za kvalifikacije na natjecanja visokog ranga, kao što su Svjetsko atletsko prvenstvo, a posebno od kada su uvedene promjene kako bi se poticalo što više kvalifikacija upravo kroz ovaj sustav.

Pravila se mijenjaju i prilagođavaju, a zadnja na snazi su od 1 Jan 2023. Poredak je dostupan po disciplini, spolu i sveukupan, a ovisno o disciplini, primjenjuju se drugačija pravila.

Rang se određuje na temelju 2 elementa: ostvareni rezultat (poznat i kao “result score”) i ostvarenom plasmanu na natjecanju (“placing score”). Ova dva elementa tvore konačnu ocjenu performansa zbrajanjem vrijednosti.

Ostvareni rezultat, odnosno bodovi na temelju rezultata definiraju se uz pomoć prethodno spomenute tablice bodova.

Ostvarena pozicija, odnosno bodovi na temelju plasmana definiraju se sukladno rangu natjecanja. Postoje 10 različitih kategorija, i najjača kategorija je OW i tu kategoriju imaju primjerice Svjetsko atletsko prvenstvo i Olimpijske igre.

Druge kategorije su: DF (Dijamantna liga), GW, GL, A, B, C, D, E i F.

Zanimljivo, ukoliko se radi o državnom prvenstvu, pozicije se određuju samo na temelju sudionika državnog prvenstva, a ne generalnog poretka, ukoliko se ujedno radi i o natjecanju otvorenog tipa. Inače, nacionalno natjecanje u disciplini maraton smatra se natjecanje kategorije B i za prvu poziciju atletičar će dobiti dodatnih 45 bodova. Dakle, ukoliko atletičar pažljivo bira vrstu natjecanja, može postići dodatne bodove i samim time imati bolji rang na svjetskoj listi.

Dodatne bodove moguće je dobiti ukoliko je postavljen novi svjetski rekord.

Vratimo se na primjer Eliud Kipchoge i njegovog rezultata iz Berlina koji iznosi 1312 bodova. No, budući da je Berlinski maraton natjecanje kategorije GW te je Eliud ostvario prvo mjesto, pripalo mu je dodatnih 170 bodova te su njegovi konačni ostvareni bodovi 1482 za Berlinski maraton. No, naravno, to nije sve. Kako je Eliud ostvario i svjetski rekord, valja mu pridodati dodatne bodove za njegov konačni score. Konačni score se izračunava kao prosjek svih bodova koji su ostvareni u natjecanjima koja se vrednuju, a u slučaju Eliud-a za poredak na svjetskoj maratonskoj sceni, računa mu se i istrčan Tokio maraton iz 2022. godine, gdje je ostvario 1455 bodova. Ukoliko se izračuna prosjek svih bodova, odnosno u njegovom slučaju prosjek od oba natjecanja, to iznosi 1468 bodova i na taj prosjek pridodaje se dodatnih 20 bodova za svjetski rekord što vodi do konačnog rezultata 1488. Naravno, ovaj rezultat u ovom trenutku dovoljan je za prvo mjesto na svjetskoj listi.

Valja još napomenuti da se utrka prizna, mora biti certificirana i priznata od strane Svjetske atletske federacije, ukoliko se radi o cestovnim utrkama. Popis svih certificiranih utrka u svijetu može se pronaći ovdje: LINK.

Rezultate najčešće nacionalni savez ili organizator šalje Svjetskoj atletskoj federaciji, no moguće je rezultat prijaviti i sam putem LINK-a.

Vaši komentari

Banner