Piše: Asja Atiković
Kofein ili stručno 1,3,7-trimetilksantin djeluje na nervni sustav kroz antagonizam adezonskih receptora, modifikacijom percepcije napora i poboljšava regrutaciju motoričkih jedinica.
Asja Atiković je 2020. diplomirala kao student generacije na odsjeku agronomije pri Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Magistrica je Organske poljoprivrede i Nutricionizma. Završila je i britansku Kraljevsku vojnu akademiju “Sandhurst“. Nositeljica je niza certifikata o fitness treningu i pokretač fitness studija “She Move”. Rekreativna je trkačica. Za stručni savjet o treningu i nutricionističkoj podršci joj se možete obratiti na e-mail: atikovicasja@hotmail.com ili društvene mreže: Facebook, Instagram.
Trenutno na društvenim mrežama servira se priča gdje kofein iz kave je označen kao loš izvor, dok energetska pića predstavljaju „bolji“ izvor. Često savjet koji je nutritivnog karaktera, a dolazi sa društvenih mreža nije potkrijepljen znanošću. Samo 2% savjeta na internetu je sukladno naučnim pokusima.
Kava
Sadržaj kofeina u kavi varira od kvaliteta samog zrna. Jedna šalica kave u prosjeku može da sadrži oko 85 mg kofeina. Konzumiranjem kave kao izvor kofeina u želudcu stimulira se lučenje gastrina i klorovodonične kiseline što potječe pozitivnu defekaciju. Pored kofeina, kava sadrži i polifenole. Antioksidansi sadržani u kavi smanjuju sustavnu upalu u organizmu, poboljšavajući adaptaciju na trening.
Davne 1978. godine otkriveno je da kofein porijeklom iz kave potječe stimulaciju oksidacije masti, čime se štedi glikogen u mišićima. Trkači i biciklisti koji su konzumirali kavu prije treninga bili su u mogućnosti trenirati znatno duže prije pojave zamora. Od tada kofein postaje znanstveno priznato ergogeno sredstvo.
Danas se kofein smatra jednim od rijetkih dodataka prehrani koji se nalazi u Grupi A prema Australskom institutu za sport (AIS) – što znači da postoji neoboriv znanstveni dokaz da izravno poboljšava sportsku izvedbu.
Više o doziranju kofeina za sportski performans na LINK-u.
Energetska pića
Energetska pića za razliku od kave nisu samo izvor kofeina, nego u svom sadržaju uključuju L-teanin, taurin, šećere i umjetne zaslađivače. Trenutni trend sugerira da primjena energetskih pića sa 0 kcal može znatno više da poboljša sportski performans u odnosu na kavu. Trenutna znanost se kosi sa ovim tvrdnjama. Problem s mnogim trendovskim pićima su umjetna sladila (poput sukraloze) i šećerni alkoholi. Iako su bez kalorija, oni mogu povući vodu u lumen crijeva (osmotski efekt), uzrokujući grčeve ili dijareju tijekom trčanja visokog intenziteta.
Energetska pića sadrže znatno više kofeina u odnosu na kavu. Pravo pitanje je da li vama kao osobama koje se bave sportom zaista treba toliko kofeina? Problem je što postoji malo pokusa o interakciji sastojaka iz energetskih pića sa sportskom izvedbom. Često se kroz energetsko piće unese previše kofeina, što može izazvati prevelik stimulans i opterećenje u organizmu. Prevelik stimulans povezan je sa padom performansa, rast tlaka, pojave aritmija ili palpitacija. Umjerena stimulacija poboljšava fokus, ali prevelika doza vodi u hiper-ekscitaciju. Rezultat je gubitak fine motorike, rastrojenost i osjećaj panike, što izravno narušava ekonomiju trčanja.
Umjetna sladila u pićima mogu zbuniti tijelo. Jezik osjeti slatko, tijelo očekuje energiju, ali ona ne dolazi. To kod nekih sportaša može izazvati reaktivnu hipoglikemiju. Mala količina šećera (saharoze) u kavi zapravo je korisna. Glukoza služi kao neposredno gorivo za mozak i mišiće, ali i pomaže u bržoj apsorpciji kofeina. U sportovima izdržljivosti, ugljikohidrati su nužni, kofein bez ikakvog energetskog supstrata (šećera) je kao da pritišćete gas u automobilu koji nema goriva.
Ako trkač konzumira energetsko piće prije starta, postoji rizik da će “udarac u zid” nastupiti usred utrke, ostavljajući ga s osjećajem ekstremnog umora koji se više ne može popraviti novom dozom stimulansa.
Što odabrati?
Iako su energetska pića praktična, kava ostaje superioran ergogeni izbor za dugovječnog sportaša. Njezina prednost nije samo u kofeinu, već u cjelovitom biološkom profilu. Mala količina šećera dodana u kavu nije “grijeh”, već strateški potez: ugljikohidrati osiguravaju neophodno gorivo (glukozu) za mozak i mišiće, omogućujući kofeinu da odradi svoj posao bez da tijelo uvodi u stanje “lažne uzbune” i metaboličkog deficita.
Izolirane, visoke doze sintetičkog kofeina u kombinaciji s neistraženim “koktelima” aditiva mogu izazvati tahikardiju i nagli porast krvnog tlaka, što pod fizičkim naporom trčanja značajno opterećuje kardiovaskularni sustav. Zbog nedostatka dugoročnih studija o utjecaju ovih napitaka na sportaše pod ekstremnim stresom, svako konzumiranje nosi dozu rizika koju profesionalni protokoli izbjegavaju.
Ako tražite stabilan fokus, antioksidativnu zaštitu i prirodan ritam, kava s malo šećera je vaš nepobjediv partner. Energetska pića ostavite za iznimne situacije kada je precizna miligramaža kofeina jedini prioritet, ali uz punu svijest o potencijalnim nuspojavama.
Vaši komentari
