Pripremio: Dražen Filipović
Međutim ukoliko ste već frustrirani brojanjem kalorija i stalnim vježbanjem bez željenih rezultata – nastavite čitati.
Pojava metaboličkog sindroma kod trkača uključuje neke od sljedećih simptoma: nizak HDL (dobri) kolesterol, visok nivo glukoze, triglicerida, krvnog pritiska (iznad 120/80), te abnormalnu širinu struka.
Mnogi stručnjaci smatraju da je glavni uzrok ovog oboljenja kao i kod dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja upravo inzulinska rezistencija. To dovodi da tijelo nije spremno da sagorijeva kalorije iz šećera i nekih ugljikohidrata u energiju nego ih sprema u masne naslage.
Inzulin kao hormon je zadužen da prebacuje glukozu u stanice gdje se koristi kao energija. Receptori inzulina u mišićima rade na principu brave i ključa. Slikovito rečeno, inzulin dospijeva do receptora i služi kao ključ za prijem šećera u mišiće. Međutim ukoliko imate inzulinsku rezistenciju ključ ne može otključati bravu (receptore) te se kalorije pohranjuju u masti.
Ova bolest predstavlja uvertiru u dijabetes te se pojavljuje progresivno čak desetljeće prije. To je razlog zašto ljudi sa inzulinskom rezistencijom sve teže gube kilograme iako paze na kalorije i redovno treniraju.
Nekoliko novih istraživanja, uključujući ono od dr. Jeffa Voleka, bavi se korelacijom prehrane sa visokim udjelom masti i atletskih performansi. U istraživanje su bile uključene dvije grupe dugoprugaša.
Prva grupa je primjenjivala tradicionalni način prehrane trkača sa visokom udjelom ugljikohidrata od 60 posto, 25 posto masti i 15 posto proteina. Druga grupa je pratila plan prehrane sa niskim udjelom ugljikohidrata od 10 do 12 posto, sa čak 70 posto masti i manje od 20 posto proteina.
Jedan od najvećih rezultata koje je donijelo istraživanje jest da trkači adaptirani na prehranu sa visokim udjelom masti dosta brže sagorijevaju iste. U odnosu na prvu grupu on iznosi čak 2.3 puta više, što za dugoprugaše u praksi znači dosta manju potrebu uzimanja suplemenata na bazi ugljikohidrata tokom treninga i utrke.
Zbog toga su makronutricioni profili vrlo važni za elitne trkače. Slaganje onoga što jedemo je mnogo bitnije od brojanja kalorija.
Ukoliko želite izgubiti kilograme, poboljšati svoje zdravlje i sposobnost sagorijevanja masti tokom treninga, morate uračunati makronutricioni profil hrane koju jedete.
Pravilna strategija izbora namirnica za prehranu može znatno popraviti vaše zdravlje, performanse i naravno smanjiti kilograme.
Ono što možete odmah napraviti jeste voditi mali dnevnik prehrane gdje ćete upisivati četiri elementa:
- vrijeme kada jedete
- koju hrane jedete (bez količinske vrijednosti)
- koliku ste osjećali glad prije obroka
- koliko se osjećate siti nakon jela
Ova jednostavna vježba pomoći će vam najprije da odredite hranu koja vam daje najduži osjećaj sitosti kao i hranu od koje najprije osjećate glad. Rezultati dnevnika prehrane će utvrditi trebate li praviti promjene u vrsti namirnica koju konzumirate.