3. TCM SARAJEVSKI MARATON: Koliko je ekstremna bila trka u Sarajevu?

TCM Sarajevski maraton je prvenstveno obilježilo jako toplo vrijeme koje je trku postavilo u kategoriju ekstremne, ali je kompletna manifestacija ukupno bila pravi trkački praznik.

1474
Foto: Jadran Čilić
Banner
Banner

Piše: Ersan Bijedić

Ispostavilo se da je održana u vikendu nabijenom trkama baš u Sarajevu (Avaz Twist Tower i Red Bull 400 na Igmanu), ili jako blizu (Konjički cener), ali je ipak privukla rekordan broj učesnika i tako predstavljala centralni trkački događaj proteklog vikenda.

Brojke

Više o rezultatskom dijelu na LINK-u, a o atmosferi sa trke saznajte na LINK-u.

Osam trka ove godine (cestovnih i trail) je imalo veći broj učesnika nego prošle. Među njima je najveći rast imao TCM Sarajevski maraton gdje je jednu od trka završilo 749 trkača (171 na 42.2km + 287 na 21.1km + 291 na 5km). To je opet (kao i prošle godine sa 141 maratoncem) i rekordni broj maratonskih finišera (171) na jednoj trci u BiH ikad. Od toga je bilo samo 83 domaćih maratonaca. Sarajevski maraton je imao 188 trkača – finišera više nego prošle godine. Bonus plus je činjenica da nije bilo lako okupiti toliki broj trkača vrelog 3. jula koji je zbog toga obećavao ekstremnu i tešku trku.

Šta su pretopli uslovi?

U nedjelju smo prošli kroz trku koja je imala prilično ekstremne uslove. Po podacima organizatora, visina temperature je na startu bila 24.5 stepeni C, a tokom trke se digla iznad 30 podioka. Svaki sportista u ovakvim uslovima je u riziku jer ako se temperatura tijela povisi na 40 do 42 °C, može nastati toplotni udar.

Volonteri su bili odlični, a posebno je zadovoljstvo bilo vidjeti da je među mnogima od njih bilo trkača koji najbolje znaju šta i koliko okrepa znači za svakog učesnika ovakve trke, kao i iz razloga uključenja u ovaj dio organizacije, jer svaki ovakav doprinos znači većem ujedinjenju i prijateljskim odnosima unutar zajednice.

Pri tome spomenuta temperatura zraka nije relevantan podatak za sportska takmičenja jer bi trebalo imati podatak o “Wet Bulb Globe Temperature” (WBGT) koja procjenjuje zajednički efekat temperature, vlage (visoka vlaga usporava isparavanje znoja, odnosno smanjuje hlađenje tijela), brzinu vjetra (jači vjetar hladi, a povjetarac povećava temperaturu tijela jer puše vrući zrak u njega), ugao sunca i sunčevo zračenje koje zavisi i od oblaka. Najbliže dobivenom temperaturnom WGBT podatku je informacija koju dobijemo pod “Reel Feel” sa vremenske prognoze (gdje se koristi izračun dobiven na  osnovu temperature i vlage). Taj podatak obično nosi veću cifru od temperature zraka, što znači da smo u Sarajevu imali i ekstremnije uslove od spomenute temperature u prvoj rečenici ove teme.

Foto: Jadran Čilić

Iako su se na maratonskoj stazi mnogi našli usamljenima, staza je bila izvrsno obilježena, a na mjestima gdje ste imali dileme, uvijek ste mogli upitati volontera/policajca kuda dalje jer je trasa bila izrazito detaljno osigurana.

Američki časopis “Medicine & Science in Sports & Exercise” je radio studiju (LINK) prema kojoj su pokušali po WBGT metodi utvrditi koja je to preporučena temperatura za ne počinjati trke na duge distance i došli su do različitih brojki jer one zavise i od mjesta gdje se održava trka, odnosno aklimatizacije trkače. Preporuke za ne startati trku mogu se kretati od 21°C pa naviše na startu maratona (ovo se ipak ne uzima kao pravilo, već preporuka i upozorenje na osnovu kojeg bi trebalo dobro razmisliti o početku takmičenja). U svijetu se ipak održava i niz ultramaratona u tako ekstremnim uslovima, ali bitno je da sami trkači budu svjesni u šta se i u kakvoj formi upuštaju te ne podcijene rizik ako su već na stazi. Ovo također zavisi i od utreniranosti trkača i oni sa slabijim obimom bi morali biti oprezniji. Trke sa WBGT od 28 °C i više bi u svakom slučaju po preporuci trebale biti otkazane.

Navijanje još uvijek nije baš realno očekivati na trkama širom Ex-Yu regije (sa rijetkim izuzecima), pogotovo na maratonima, tako da svaki ispraćaj i podrška dobro dođe, a bilo je i takvih slučajeva.

Po statistikama do kojih je došao “Medicine & Science in Sports & Exercise” oko 10 do 15 posto trkača na maratonima sa 22 °C ili više odustaje od trke ili traži medicinsku pomoć. Upravo u ove brojke se uklapa i TCM Sarajevski maraton jer je bilo 48 odustajanja i 4 medicinske intervencije na 512 učesnika polumaratona i maratona (bilo je 458 finišera), što predstavlja 10.1 posto trkača.

Svakako pozitivna stvar je to da je organizator najavio kako će sljedeći Sarajevski maraton biti održan u proljetnom terminu (7. maja 2023.).

Konferencija

Dan prije trke ovog puta je obilježila konferencija u sklopu TCM Sarajevskog maratona, pod nazivom: “Moj put na Olimpijske igre”. Šteta što je bila relativno slabo posjećena, ali u tim trenucima mnogi su bili zauzeti trkama na Avazovom tornju ili Red Bull 400 na Igmanu. U opuštenoj atmosferi, i uz vodstvo Mirzeta Halilovića i Darka Lončara, svoje sportske priče su iznijele olimpijke Olivera Jevtić (peterostruka!) i Marija Vrajić te Emir Hastor kao prvak BiH u polumaratonu i maratonu za 2021. godinu. Mogli smo primijetiti dva različita pristupa trčanju od Jevtić kao prekaljene profi atletičarke vrhunskog nivoa sa isključivim principima u treningu i radu te Vrajić kao trkačice sa odličnim postignućima (uz istrčanih preko 220 maratona + 70 ultramaratona) koja dolazi iz amaterizma i trkačkih shvatanja i pristupa koji su puno bliži i razumljiviji rekreativcima. Od njih dvije se moglo čuti puno toga korisnog i zanimljivog, a u ugodnoj i opuštenoj atmosferi svi su imali priliku postaviti pitanje odličnim sportistkinjama.

Program TCM-a su upotpunili koncert i tombola večer prije trke.

Zaključak

Ukupno je TCM Sarajevski maraton evidentno događaj u koji je uloženo puno truda i sportskog entuzijazma, a pozitivni pomaci u organizaciji su razlog za daljnje ulaganje i razvijanje maratona koji može biti još atraktivniji.

Vaši komentari

Banner