PAAVO NURMI: Misterija koja nadmašuje ljudske granice

Ako konsultiramo Wikipediju vrlo brzo ćemo otkriti da je Turku najstariji grad u Finskoj - datira iz 13. stoljeća. Bio je nekada i prijestolnica Finske, a danas je 3. grad po veličini te sjeverne zemlje. Nadimak mu je "Finska vrata ka zapadu" zbog svog položaja, a i najprometnija je luka u zemlji.

1771

Piše: Nicolae Golea

Prosječan čovjek je za Turku još mogao čuti i kroz nogomet. Grad ima dva nogometna kluba koja su par puta u europskim natjecanjima igrali protiv nekih klubova sa naših prostora – protiv Varteksa iz Varaždina i Hajduka iz Kule.

Naravno, i svi zagriženi kladioničari su makar jednom tipovali na Inter Turku ili na TPS. Ljubitelji tenisa sjećaju se Jarkka Nieminena (13. tenisač svijeta 2006. godine). I on je iz Turkua, iz okolice.

A mi trkači taj grad poznajemo jer je dom jednog od najvećih u svijetu trčanja ikada. Paavo Nurmi (13. 6. 1897.) je “leteći Finac” (u to vrijeme je bila jaka skupina finskih atletičara pa možemo pronaći i naziv Leteći Finci za sve njih), srednjoprugaš i dugoprugaš koji je ostavio ogroman i neizbrisiv trag u svijetu trčanja. Njegova postignuća svrstavaju ga među najbolje svih vremena, a neki autori idu do kraja ne libeći se nazvati ga i najvećim.

12 medalja sa tri Olimpijade

Između 1920. i 1928. godine osvojio je 12 olimpijskih medalja, a do 1931. oborio je i postavio sve rekorde od 1.500m do trčanja na jedan sat. Sveukupno njih 22 službeno priznata od strane Svjetske atletike (nekadašnjeg IAAF-a).

I njegova priča počinje slično kao u većine Finaca s početka 20. stoljeća. Težak život i spajanje kraja s krajem. Situaciju je dodatno pogoršala rana smrt Nurmijevog oca radi čega je od malih nogu morao pridonositi obitelji radeći razne poslove. To ga je u velikoj mjeri oblikovalo pa je bio samozatajan, sramežljiv i uživao u osamljenosti. Njegova trkačka priča počinje slično kao kod ostalih talentiranih klinaca – bio je najbrži od sve djece u kvartu. Kažu da su imali svoju grupu i već u ranoj dobi trenirali trčanje na razne načine, a najstariji dječak u skupini je bio vođa ili neka vrsta trenera. Trenirali su do 4 puta sedmično. Sa 11 godina Nurmi je istrčao 1.500m za 5:02 i privukao pažnju na sebe. No, tek je u 17. učlanjen u sportski klub iz rodnog grada. Nikada nije pio kavu, čaj ili alkoholna pića, a u školi je bio jedan od najboljih učenika. Nažalost teško financijsko stanje nije mu dozvolilo da nastavi srednjoškolsko obrazovanje.

Hannes Kolehmainen, finski dugoprugaš, na OI u Stockholmu 1912. osvaja tri zlatne medalje na trkama 5.000m, 10.000m i cross country. Taj uspjeh zemljaka mladi Nurmi prihvaća s oduševljenjem i odatle počinje crpiti svoju motivaciju. Želio je jednoga dana ponoviti taj uspjeh, a vjerojatno onako snažno samouvjeren i nadmašiti jednog od prvih “letećih Finaca”.

Uspio je nabaviti prvi par sportske obuće i sa svojih 65 kilograma na 174 cm visine započeo je uspon ka vrhu. Bio je jedan od prvih sportaša koji je kreirao sistematski pristup treningu. Kombinirao je hodanje, trčanje i razne vježbe snage. Štoperica je bila njegov najbolji prijatelj, čak i na trkama ju je nosio, i rijetko kada su ga mogli vidjeti bez nje. Na svojim prvim OI, u Antwerpu 1920., je započeo “žetvu” medalja, a do kraja karijere nastupio je još 1924. u Parizu, te 1928. u Amsterdamu. Rezultat je 12 medalja, 9 zlatnih i 3 srebrne; 9 individualnih i 3 timske.

Koncem 1923. već je imao postavljene svjetske rekorde u trima disciplinama: milja, 5000m i 10 000m. To nije uspio povezati nitko prije, a ni poslije njega.

4 dana: 5 zlatnih medalja

Nezahvalno je nešto izdvajati od brojnih uspjeha koji su svi redom fascinantni, ali valja spomenuti kako se većina autora koji su priređivali Nurmijeve biografije slaže da je središnja točka karijere ostvarenje na OI-a u Parizu. U roku od samo 4 dana je osvojio 5 zlatnih odličja. Impresivno, zar ne?! Dakako, ali još nevjerojatnije zvuči da je u vremenskom roku od 2 sata ostvario pobjedu na 1.500m i 5.000m. Izvori se i ovdje pomalo razilaze pa su neki skloni tvrdnji da su obje trke bile na programu unutar 30 minuta, što je ipak pretjerano. A kako ne znamo kome baš vjerovati i čija tvrdnja je istinita posve onda uzimamo nešto širi vremenski okvir od dva sata, što je opet nevjerojatno! Takvo što u povijesti nitko nije uspio napraviti, ali moram spomenuti da je Hicham El Guerrouj na OI u Ateni 2004. godine pobijedio na istim disciplinama ali ne u istom danu, što je svejedno impresivno. Tada su francuske sportske novine Le Miroir des Sports napisale da “Paavo Nurmi nadmašuje ljudske granice”, a u članku koji je bio prepun divljenja za Nurmija stajalo je da nakon ovakve senzacionalne predstave i 5 medalja mora nam dati nekakve odgovore na “živu misteriju koju predstavlja”, ko je on i kako to uspijeva.

Profi ili amater? Doping?

Dvije su kontroverze ostale vezane za njegovu bogatu karijeru, ali nisu previše negativno utjecale na njegovu ostavštinu i publicitet.

Poslije Olimpijskih igara u Parizu otisnuo se na američku turneju (1925.) gdje je trčao 55 trka u 5 mjeseci, uglavnom u dvorani. Od njih 55 slavio je u 53, jednom je izgubio i jednom odustao. Iste godine je odradio i turneju po Njemačkoj i na obje je zaradio određenu svotu novaca, a pogotovo na drugoj američkoj turneji 1929. što je kasnije bilo presudno da naknadnom istragom Olimpijski komitet ga svrsta u sportaše koji zarađuju od svog sporta. A to automatski znači da više nije amater i da se ne može natjecati na Olimpijskim igrama. Iako je 1932. otišao u Los Angeles da učestvuje, na 10. Igrama nije nastupio zbog suspenzije i tako nije uspio osvojiti 10. zlatnu medalju koju je jako želio. Kažu da je teška i slomljena srca pratio trke na 10.000m i maraton te je kasnije izjavio da bi sigurno istrčao maraton 5 minuta brže od tadašnjeg pobjednika (Juan Carlos Zabala 2:31:36). Ne znamo “što bi bilo kad bi bilo”, ali ostaje velika žal što nemamo zabilježen njegov službeni rezultat u maratonu. Ipak, ono što imamo je trka na olimpijskim nacionalnim kvalifikacijama gdje se tada trčala distanca 40,2 km koju je Nurmi prevalio za 2:22:03. Predviđa se da bi tim tempom uspio završiti standardnu maratonsku distancu 42.195m, koja i danas vrijedi, za 2:29:00 što bi tada bilo 1,8 sekundi brže od svjetskog rekorda u vlasništvu američkog atletičara Alberta Michelsena.

Druga kontroverza je konzumacija i reklamiranje tada tzv. lijeka pod nazivom Rejuven koji bi se danas smatrao zabranjenom supstancom. Tvrdio je da Rejuven nevjerojatno čini tijelo jačim i preporučivao ga je drugim sportašima tijekom duge i naporne sezone.

Građevinski poduzetnik

Za vrijeme suspenzije i nakon zabrane nastupanja na Igrama trčao je još jedino u Finskoj kao amater nekoliko godina. Oko njegove suspenzije su godinama bile vođene razne “igre” i pritisci nekih saveza kao i Olimpijskog komiteta na Finski nacionalni atletski savez. Finci su se borili i protestirali, ali pritisak drugih je bio jači te je Nurmi završio kako je završio.

Nakon povlačenja iz trčanja svu svoju ušteđevinu je usmjerio u biznis, tačnije u građevinu. Osnovao je građevinsku firmu koja je gradila stambene objekte. I danas postoji 40 kuća u Helsinkiju koje je izgradila njegova firma.

Umro je u Helsinkiju 2. 10. 1973., a pokopan je 9 dana kasnije sa svim državnim počastima u svom rodnom gradu.

Mnogo toga danas postoji u čast Nurmija diljem svijeta. Izdvajam prije svega dva maratona koja nose njegovo ime i to Paavo Nurmi Marathon u okrugu Iron savezne države Wisconsin (SAD) koji se održava još od 1969., te Paavo Nurmi Marathon u njegovom rodnom gradu Turku od 1992. (na 25. izdanju održanom 2016. u ženskoj konkurenciji pobijedila je Biljana Cvijanović pod zastavom Srbije sa rezultatom 3:05:06). Po njemu je nazvan i Asteroid 1740, a u kuću slavnih IAAF-a ušao je 2012. godine. Finska banka je 1987. izdala novčanicu od 10 maraka sa njegovim likom. U jednoj berlinskoj četvrti osnovna škola nosi ime po njemu.

“Um je sve. Mišići su samo komadići gume. Sve što jesam, jesam radi uma!”

Vaši komentari

Banner