Tekst: Ersan Bijedić / Video: Dražen Filipović
Rasporedili smo se na stazama za polumaraton i maraton. Događaj u glavnom gradu Crne Gore je imao sve temelje za vrhunski, osim broja trkača.
Dijelom je na brojke vjerovatno uticala pandemija koronavirusa, ali po nivou organizacije, trka sigurno zaslužuje veći odaziv.
Brojke
Ukupno je Podgorica 21. novembra imala 529 finišera na četiri trke, dok su dan ranije održane i dječje trke pod motom “Trčimo za drugare koji ne mogu”, što je događaju pružilo karakter humanitarnog. Podgorica Millennium Run je imao 51 finišera na maratonu, 208 na polumaratonu, 104 na 10km i 166 na 5km. Dobar dio njih je bio iz BiH.
Staza
Ovaj dio trkače posebno zanima, a prvenstveno je bitno da trke na 10km, polumaraton i maraton imaju AIMS certifikate, tako da u Podgorici imaju priliku trčati korektne dužine. Fun Run na 5km nema certifikat i ova trka je startala 15 minuta kasnije. Tri trke sa startom u 10 sati su kreirale određenu masovnost i živost, potom se trkači na “ceneru” odvajaju na 8. kilometru i idu u cilj, dok se polumaratonci i maratonci razdvajaju na 14. kilometru. Staza je bila dobro osigurana, sa dovoljno volontera i iscrtanih oznaka na mjestima skretanja, tako da nije bilo nedoumica ni za maratonce kojih je bilo jako malo i koji su uglavnom imali usamljene trke poslije 14km. Okrepne stanice brojne i bogate.
Nisam ovo baš viđao na trkama, ali na 26. i 30. kilometru smo nekih 200m prije okrepe imali čovjeka koji je trkačima “čitao meni” sa okrepne stanice i onda toki – voki radio stanicom dojavljivao kolegama šta takmičar “naruči” prije nego dotrči do okrepe.
Za podnošljiviju trku ne bi loše bilo razmisliti o startu u 8h ili 9h jer je na temperaturi koja se digla iznad 15 stepeni mnogima bilo nezgodno trčati završni dio maratona između 12 i 15 sati kad je najtoplije.
Pogledajte kratak video sa staze i doživite dio atmosfere sa trke u Podgorici.
Poređenje
Staza maratona je prilično ravna i na njoj se u idealnim okolnostima (uz nešto hladnije vrijeme nego je bilo u nedjelju) mogu trčati odlični rezultati. Uporedio sam Garmin statistiku sa prethodna dva maratona koja sam trčao ove jeseni: 1. Podgorica 121m ukupnog uspona, 2. Banjaluka 192m, 3. Tuzla 210m. Bez statistike i onako napamet bih ovako poredao maratone po težini od najlakšeg prema najtežem: 1. Banjaluka, 2. Podgorica, 3. Tuzla. S tim da mi Banjaluka i Podgorica djeluju ublizu, a Tuzla nešto teže. Ali ovo je subjektivni, lični osjećaj gdje napominjem da sam u Banjaluci bio najspremniji i najodmorniji za ovakvu trku, dok sam u Podgorici “krahirao” već negdje na 25. kilometru, a što uvijek puno utiče na dojam o pretrčanoj stazi (svaki pređeni metar i svaki uspon je u takvim okolnostima puno teži). U jedno sam siguran, sve tri staze su po statistici rezultata i GPS zapisima dosta dobre opcije za trčati brz maraton.
Nagrade i rezultati
Nagradni fond na polumaratonu i maratonu je bio 15.000 eura što bi inače sugerisalo dosta masovniju trku od onih 529 finišera. Tako visok fond novčanih nagrada ni približno nema nijedna trka u BiH.
Ovo je privuklo dosta dobrih atletičara, a među njima je najvrjedniji rezultat ostvario pobjednik maratona, Ukrajinac Bogdan Semenovych koji je trčao 2:22:37, što je bolje i npr. od ovogodišnjih pobjednika u Ljubljani i Zagrebu. Ukrajinac je unazad dva mjeseca trčao dva polumaratona po 1:04 i također odnio pobjede u Varšavi i Sofiji. Lični na maratonu mu je 2:18:37. Pobjednica maratona je njegova supruga Natalija sa 2:54:38, pa je ovaj bračni par odnio 3.000 eura iz Podgorice. Makedonac Dario Ivanovski je za pobjedu na polumaratonu trčao 1:08:24, dok je predstavnik BiH, Mlađen Samardžić, u debitantskoj trci na 21.097,5m trčao najbolje vrijeme od naših za 2021. godinu: 1:11:21. Kao i Mlađenu, treće mjesto je pripalo i našoj Almi Hrnjić sa 1:27:38. Ukupno je veliki broj trkača iz BiH nastupio u Podgorici. Kompletne rezultate provjerite OVDJE.
Zaključak
Podgorica ima sličnu klimu kao Hercegovina i ovaj put je pružila izvrsne uslove za ugodan turistički vikend krajem novembra, obilazak grada u kojem ćete naići na cijene oko 30 do 50 posto skuplje nego u BiH, te trku koja je pokazala da već uvodno izdanje može biti organizovano na visokom nivou (umjesto standardnog nam izgovora tipa “prvi mačići se u vodu bacaju”).
Vaši komentari
