Piše: Ersan Bijedić
Ne kaže se slučajno da to nije trka od dva polumaratona, već više od toga, ili da maraton počinje poslije 30. kilometra.
To se objašnjava činjenicom da tijelo za aktivnost koja traje preko dva, tri ili četiri sata treba energiju iz različitih izvora. Uprkos tome što maratonci danima uoči trke pojačavaju unos ugljikohidrata, ljudsko tijelo ne može uskladištiti toliko glikogena koliko je potrebno na dan maratona i to je glavna razlika koja traži drugačiji pristup treningu i samoj trci. Oni koji u završnici spadnu na energiju koja se sporo apsorbuje iz masti, udaraju u tzv. “zid”, odnosno znatno usporavaju.
Trkači koji ne evidentiraju specifičnosti maratona često bez respekta ili znanja ulaze u takav izazov, pa bez adekvatne pripreme dobivaju loše iskustvo. Ne postoji slučajno pravilo da bi trebali biti minimalno dvije godine u kontinuiranom trkačkom treningu kako bi se tek onda oprobali na ovoj distanci.
Oni koji se žele pripremiti trebaju računati na to da će morati biti više posvećeni i izići iz okvira rekreacije, jer maraton mijenja pristup. Priprema za maraton mijenja svakodnevicu i često je u stvari to najteži dio (pogotovo ako se traži neki bolji rezultat), a ne sama trka. Osim fizičkog, to je psihološki izazov jer, ako se želimo pripremiti iole kvalitetno, zahtijeva promjenu rutine.
Na šta onda konkretno računati ukoliko je to vaša ambicija?
Vrijeme za trening
Trebali bi provesti minimalno šest – sedam sati treninga sedmično u pripremi za trku koja će trajati tri do šest sati u komadu. Generalno priprema za maraton nema smisla da ima npr. tri treninga sedmično unutar kojih je jedna dužina vikendom. To je siguran put ka povredi i ako ne možete više trenirati, bolje je ne izlagati se neželjenim posljedicama. Može se maraton i na taj način nekako preći, ali je li to iskustvo kakvo želite sebi?
Akumulirani umor
Trening za maraton se svodi na akumulirani umor kroz duži vremenski period i nećete biti svježi, već ponekad čak i sporiji tokom priprema, da bi onda naplatili taj konstantni umor na trci. Neke od ključnih treninga ćete raditi na teškim nogama kako bi simulirali ono što vas očekuje u zadnjoj trećini maratonske trke jer se u pripremama rijetko kad trči sama dužina maratona. Akumulirani umor može biti problem za ono što vas očekuje u ostatku dana. Ako će remetiti koncentraciju ili negativno uticati npr. na poslovne obaveze, možda maraton nije za vas.
Oporavak i njega tijela
Sam trening znači širok raspon onoga što je uključeno u pripremu za maraton. Osim trčanja, programi najčešće traže i treninge snage. Uz to ste odgovorni i za održavanje svog tijela kako biste uspješno nastavili trenirati na visokom nivou. To uključuje bolju prehranu, duže spavanje, masažu, prakse oporavka, a svi ti dodatni elementi mogu tražiti još nekoliko sati vremena sedmično.
Vremenski uslovi
Trening za maraton često znači trčanje u različitim vremenskim uslovima, uključujući vrućinu, hladnoću, kišu ili vjetar. Ekstremni vremenski uslovi mogu učiniti trening izazovnijim i zahtijevati prilagodbe vašeg plana ili opreme. S obzirom da je treninge potrebno odraditi i nećete moći imati pristup “trčim samo kad je lijepo vrijeme”, ovaj dio će biti izazovan kroz pripreme koje mogu trajati npr. osam, 12 ili 16 sedmica.
Stručno vodstvo
Za kvalitetniji prolazak kroz pripreme, i ako ste u mogućnosti, angažujte trenera. Pomoći će da prolazite kroz pripreme bolje motivisani, jasnije će prepoznati pozicije u kojima se nalazite tokom pojedinih faza treninga, kreirati kompletan plan rada, ali i strategiju, odnosno realan cilj, za samu trku.
Zaključak
Na maraton bi prvi put trebali otići bez prevelikih ambicija, odnosno s ciljem istrčati ga jer moglo bi proći dva ili tri ciklusa priprema prije nego što se počnete osjećati malo snažnijim za ono što vas očekuje poslije 30. kilometra.
Međutim bez obzira koliko brzo ili sporo ga trčali, pripreme za maraton će uvijek od vas tražiti veliku fizičku i mentalnu posvećenost, opterećenje na koje treba biti spreman prije nego se upustite u ovo putovanje. Donijet će i neugodne i teške faze koje nisu u skladu s onim što predstavlja rekreacija.
Dakle trkač koji se želi upustiti u ovu avanturu mora biti uporan, posvećen, disciplinovan, spreman da trpi neugodnosti i bol, a sve ovo će kasnije ojačati njegov karakter te biti snaga koju može primijeniti i u svim drugim aspektima života.
Vaši komentari
