Piše: Ersan Bijedić
Rezultati su redom bili: 3:54:52 (Beograd, 18. 4. 2015.); 3:38:18 (Ljubljana, 25. 10. 2015.) i 3:18:11 (Zagreb, 9. 10. 2016.).
Ciljevi
Poslije Zagreba jesenas sam mislio da na proljeće idem po rezultat ispod 3:15, mjesec dana treninga kasnije sam razmišljao o vremenu ispod 3:10, a poslije Splitskog polumaratona 26. februara i trke koja mi je donijela 1:24 (rezultat koji prostim matematičkim proračunima ukazuje da bih trebao vrijediti za 2:59 na maratonu) odlučio da bez prevelikog opterećenja i očekivanja napadnem i 2:59, pa šta bude. Ranije sam sebi odredio da bi to trebao biti dugoročni cilj, realno dohvatljiv možda kroz 2 – 3 godine pa je osnova bila za zimus prijavljeni 15. Zurich Marathon popraviti vlastiti lični rekord.
Pripreme
U pet mjeseci, od novembra do kraja marta, sam pretrčao 1571km (redom po mjesecima: 257, 341, 267, 314, 392). Bilo je to trčanje 6 puta sedmično pa sam u sklopu svega, ali neredovno, nastojao raditi vježbe snage kako bi prevenirao povrede. Pauzirao sam 9 dana u januaru radi jake gripe, a samo 2 treninga trčanja sam zamijenio potpuno za trening snage jer mi se nakratko javila bol u koljenu. Jedna sedmica treninga je nosila između minimalnih 65km do maksimalnih 110km trčanja.
Prosječna sedmica je izgledala ovako /ponedjeljak/: 3km zagrijavanje, intervali 6 do 10x1000m, 2km rastrčavanja (ukupno 12 do 16km); /utorak/: 12km lagano; /srijeda/: tempo trčanje (od 12 do 15km); /četvrtak/: brdsko trčanje (ukupno oko 16km unutar kojih je 5km uspona); /petak/: 12km lagano; /subota/: dužina (minimalno 21km, maksimalno 35km); /nedjelja/: odmor. Od nove godine sam uradio dužine: 3x21km, 1x24km, 1x25km, 2x27km, 1x30km, 1×32, 1×35.
Trka
Devetog aprila u Zurichu sam krenuo za pacerima koji su se okitili brojkom od 3 sata okruglo. Prošli smo polumaraton za 1:29 i odmah je postalo teže. Ipak držao sam još neko vrijeme tempo, ali sam po mojoj procjeni posljednji put na potrebnih prosječnih 4:16 po kilometru (tempo za trčanje maratona ispod 3 sata) bio do 28. km. Potom sam drastično pao i trčao posljednjih 14km između 4:55 i 5:05. Zadnju trećinu trke sam trčao dosta sporije nego i u Zagrebu jesenas, ali sam popravio svoje vrijeme za 6 minuta zbog akumuliranih minuta u prve dvije trećine. Semafor je pokazao 3:12:17 (prosječni tempo: 4:33).
Zaključak
Zadovoljan sam da sam istrčao svoje najbolje vrijeme, ali i ostao dojma da sam trebao više i sa ovakvim treningom. Za pad u drugom dijelu može biti odgovorna manjim dijelom možda nedovoljna oporavljenost i vrućina, ali ne u tolikoj mjeri. Ipak vjerujem samo u trening, odnosno da nije bio adekvatan i da mi je nedostajalo prvenstveno još treninga dužine, ali i ukupne zrelosti, za nešto više.
Na polumaratonu mi se gotovo nikad nije desilo ništa slično, a pokazalo se i da sam prethodne maratone s pravom trčao oprezno. Činjenica da je tako težak izazov, maraton ispod 3 sata kod mene pobuđuje još veću želju i zanimanje. Ne mogu dočekat da ponovo probam!
Vitalnost i opšte zdravlje
Michel Patcas iz Zuricha je klasičan primjer jednog od niza rekreativaca u poznim dobnim kategorijama kakvi su redovna pojava na sličnim, posebno međunarodnim trkama. Sa svoje 64 godine Michel je istrčao 42.195m za 3:56:57. Bio je među trkačima koji su imali oznaku i na leđima (“15X”) zbog posebnog postignuća: istrčao je svih 15 maratona u Zurichu. Prošlog vikenda je zauzeo 12. mjesto u svojoj dobnoj kategoriji od 60 do 65 godina. Na putu do starta mi je ispričao da je učestvovao i na brdskoj utrci od 100km te da ponekad ljetuje u Istri. Aktivan sportski život mu donosi odlično opšte zdravlje i vitalnost mladića.
Visoko razvijena sportska kultura
U šest dana u Švicarskoj sam imao prilike uvjeriti se u visok nivo sportsko – rekreativne kulture koja vlada u ovoj zemlji. Posjetio sam redom Fribourg, Lausanneu, Montreux i Zurich te u svako doba dana stalno susretao niz trkača i biciklista u jednakoj mjeri kao i pješake na ulicama spomenutih gradova. Na samoj trci u Zurichu je bilo zadovoljstvo trčati uz podršku velikog broja navijača. Isti dan sam čitao i gnjevne komentare niza Mostaraca radi drugačije regulacije prometa u gradu povodom održavanja 1. Mostarskog polumaratona, koji je unatoč svim problemima i manjkavostima, imao vrlo dobru organizaciju.
HP Investing i Carski vinogradi
Aktivno učešće na 15. Zurich Marathonu omogućili su mi sponzori Preduzeće za projektiranje i građevinu, HP Investing, i Vinarija Carski vinogradi Mostar. Bio je to moj četvrti maraton gdje sam trčao u vremenu 3:12:17, odnosno gotovo 6 minuta bolje od prethodnog. Raniji rezultati: 3:54:52 (Beograd, 18. 4. 2015.); 3:38:18 (Ljubljana, 25. 10. 2015.); 3:18:11 (Zagreb, 9. 10. 2016.).
8.569
Na tri trke u sklopu manifestacije se prijavilo 9.452 učesnika, od toga ih je 8.708 startalo, a 8.569 završilo. Samo 139 trkača je odustalo, što je manje od 2 procenta ukupnog broja. Maraton je startalo 2349 trkača, a završilo 2237. Ovu najdužu dionicu na manifestaciji (42.195m) nije završilo njih 112.
2:12
Kenijci su, osvojivši prva tri mjesta, očekivano dominirali i u Zurichu pa je maratonski debitant Vincent Tonui pobijedio u vremenu od 2:12:57. U ženskoj konkurenciji je slavila Vera Nunes (Portugal) sa 2:34:17.
87
Na Zurich maratonu su trčali trkači iz 87 zemalja. S prostora Balkana su maraton trčali po jedan predstavnik iz Hrvatske i BiH.
26
Medicinska služba je u Zurichu morala intervenisati 26 puta što je na ovakav događaj, i uz vrućinu u posljednjoj trećini maratona, bio povoljan ishod zahtjevne trke. Između ostalih je od finiširanja maratona morala odustati i švicarska reprezentativka i jedna od favoritkinja, Michele Gantner.