Pripremio: Nicolae Golea
No, mi ćemo seriju tekstova o najvećim svjetskim maratonima započeti sa nama ponajbližem koji se na listi najvećih u svijetu istakao, osim po masovnosti, i kao „najbrži maraton“.
Berlinski maraton prvi put je održan 13. oktobra 1974. godine i ovogodišnje izdanje će biti 44. po redu. Prvo izdanje je održano u organizaciji kluba SC Charlottenburg Berlin, a na cilju se pojavilo 286 učesnika, njih 244 je uspješno završilo prvi maraton u Berlinu. Pobjednici prvog izdanja su Günter Hallas (2:44:53) i Jutta von Haase (3:22:01). Brojke prvog izdanja kažu da su kroz cilj prošla 234 muškarca i 10 žena. Ruta je bila lokalna cesta blizu stadiona SC Charlottenburga i do 1980. je vodila oko šume Grunewald u zapadnom dijelu Berlina. Samo tri godine od prvog izdanja trebalo je da u Berlinu padne prvi svjetski rekord i to 1977. godine u ženskoj konkurenciji. Christa Vahlensieck trčala je 2:34:47. Već tada počinje priča o Berlinu kao gradu sa najbržim maratonom u svijetu što će se kasnije iz godine u godinu i sa brojnim rekordima potvrditi.
Prvi puta trasa trke je vodila gradskim ulicama zapadnog Berlina 1981. godine. Start je bio ispred Reichstaga a finiš na Kurfürstendammu. Organizatori su bili suočeni sa problemom oko uvjeravanja lokalne vlasti i policije da dobiju zeleno svjetlo kako bi se maraton trčao gradskim ulicama. Već tada je sudjelovalo oko 3500 trkača iz čak 30 zemalja svijeta i od te godine Berlinski maraton bilježi samo porast kvalitete i broja sudionika te je 1985. prvi put prekoračena brojka od 10 000 učesnika.
Sljedeći veliki progres doživljava 1990. godine kada je samo tri dana prije službenog ujedinjenja Njemačke na cilj stalo oko 25 000 trkača. Steve Moneghetti iz Australije tada je istrčao najbrži maraton te kalendarske godine u svijetu i slavio sa 2:08:16. Pet godina kasnije Sammy Lelei iz Kenije je sa 2:07:02 u Berlinu postavio drugo najbolje vrijeme u svijetu.
Jubilarno 25. izdanje održano 1998. godine donijelo je rekordan broj učesnika do tada – 27 621, i svjetski rekord u režiji Brazilca Ronalda da Coste. On je prvi maratonac koji je probio barijeru i trčao prosječnom brzinom većom od 20 na sat što je kao rezultat u finišu dalo vrijeme 2:06:05. Samo godinu dana se čekalo na obaranje i ženskog rekorda u maratonu. Kenijka Tegla Loroupe istrčala je 1999. najbrže žensko vrijeme u svijetu do tada – 2:20:43. Iste godine je održano svjetsko prvenstvo u Berlinu i svjetski prvak u maratonu postao je Josephat Kiprono iz Kenije sa 2:06:44.
Još jednom se Berlin potvrdio kao maraton sa brzom stazom 2001. godine u režiji Naoko Takahashi koja je imala cilj tada da probije granicu i istrči prvi ženski maraton ispod dva sata i dvadeset minuta. Takahashi je tada istrčala – 2:19:46. Slavila je i godinu kasnije ali sa 2:21:49.
Jedna od najuzbudljivijih maratonskih završnica koja je na koncu rezultirala obaranjem i postavljanjem novog svjetskog rekorda odigrala se 2003. godine u režiji Paula Tergata i Sammya Korira. Prvi je pobijedio za samo jednu sekundu prednosti i novi svjetski rekord tada je glasio 2:04:55 te je prvi puta do tada istrčan muški maraton ispod dva sata i pet minuta. Tada je i prvi put finiš bio na Brandenburškim vratima, u čijoj blizini je danas i start i cilj Berlinskog maratona.
U iduće dvije godine ponovno su u ženskom maratonu briljirale Japanke pa je Yoko Shibui popravila svjetski rekord na 2:19:41, a njena zemljakinja i Olimpijska pobjednica Mizuki Noguchi još je to spustila na 2:19:12, što je bilo i novi Azijski rekord.
Jedan od najvećih i najomiljenijih legendi dugoprugaškog trčanja, Haile Gebrselassie, u svom drugom pokušaju i napadu na svjetski rekord, 2007. godine popravlja Tergatovo vrijeme iz 2003. godine za 29 sekundi. Ponovno Berlin postavlja novo najbrže maratonsko vrijeme u svijetu: 2:04:26. Isti čovjek, na istoj stazi, godinu dana kasnije prvi trči ispod dva sata i četiri minute – novi svjetski rekord glasio je 2:03:59. Iste godine zabilježeno je 35.783 finišera što je Berlinski maraton postavilo u sami vrh svjetskih maratona, odmah iza New York City maratona.
Na novo obaranje i postavljanje svjetskog rekorda čekalo se do 2011. godine kada je Patrick Makau iz Kenije istrčao 2:03:38. No, taj rezultat se zadržao samo do 2013. godine i pobjedničkog maratona Wilsona Kipsanga kada je istrčao novo najbolje vrijeme u svijetu – 2:03:23. Njegovim novim rekordom zatvoren je krug od 4 jubilarna izdanja Berlinskog maratona na kojima su padali svjetski rekordi, počevši od 25. izdanja 1998. godine.
Kipsangovo vrijeme na tronu se održalo samo godinu dana, do nastupa njegovog sunarodnjaka Dennisa Kipruta Kimetta i fenomenalno istrčanog maratona sa novim, po 10. put u Berlinu sveukupno, postavljenim svjetskim rekordom u maratonu – 2:02:57. Ne treba posebno napominjati da je rekord svake godine iznova u Berlinu ugrožen od elitne dugoprugaške svite koja dolazi u glavni grad Njemačke samo s jednim ciljem – istrčati najbrži maraton. Tako je 2018. postavljen trenutni svjetski rekord u maratonu čiji je vlasnik Eliud Kipchoge – 2:01:39
Za najbrži maraton na svijetu startnina se kreće oko 108 eura, a oko 40 000 prijavljenih ima priliku biti izvučeno na lutriji. Ta brojka varira od izdanja do izdanja. Osim što je najbrži, nama i relativno blizu od najvećih svjetskih maratona, Berlinski spada i u grupu World Marathon Majors – skupina šest najvećih svjetskih maratona i to: Tokyo, Boston, London, Berlin, Chicago i New York. Kada kompletirate svih šest ulazite u društvo besmrtnih. A ukoliko imate interesa trčati ovaj maraton od pomoći vam može biti i službena mobilna aplikacija Berlinskog maratona preko koje možete sve lakše pratiti. Možete je pronaći na službenoj stranici utrke.
Zanimljivo je spomenuti da uz svu pompu i brojnu publiku uz trasu kuda maraton prolazi, nalazi se čak preko 30 raznih muzičkih izvođača koji zabavljaju publiku, daju podršku trkačima i podižu atmosferu cijelog događaja.
Čovjek sa najviše istrčanih maratona u Njemačkoj prijestolnici je Wilfried Köhnke i to njih 41 do sada. Prvi je trčao 1975. godine, a njegov rekord glasi 2:44:48.
Vaši komentari
