STUDIJA O ULTRA TRČANJU: Dok kraće distance bilježe stagnaciju ili pad broja učesnika, sve više je ultra trkača

Piše: Ersan Bijedić

Prošle godine smo prenijeli njihovo zanimljivo istraživanje na osnovu najveće baze trkačkih rezultata ikad (obuhvaćeno je 107.9 miliona rezultata!).

Ovog puta autor Paul Ronto i matematička analitičarka Vania Nikolova, su u saradnji sa IAU (Međunarodnom asocijacijom ultramaratonaca), kroz pet mjeseci rada analizirali 5.010.730 rezultata sa 15.451 ultra trka održanih u rasponu od 23 godine (od 1996. do 2018.), po čemu je ovo i najobimnija studija ikad urađena o ultramaratonima.

BiH 72. po broju učesnika

Kolega Ronto je za Moje trčanje objasnio da su u studiji objavljeni rezultati za Top 20 nacija, tako da u njoj nemamo podatke za BiH i regiju, koji ipak čine jako mali udio u ultra svijetu (bar po brojnosti jer neki rezultati su sigurno top nivoa).

– Raditi na ovakvoj studiji je zamorno, ali uvijek kad pronađeš neku novu informaciju koja vodi do nečeg zanimljivog, sve se isplati. To je kao lov na zlato, ne znaš na šta ćeš naići prije nego kreneš kopati, rekao je Paul Ronto za Moje trčanje.

Ronto je za MT zasad podijelio podatke o poretku nekih od zemalja iz regije po broju učesnika u ultramaratonima kroz spomenuti period od 1996. do 2018. godine. Tako je najzastupljenija Hrvatska koja je 46. država po broju učesnika, a slijede 48. Slovenija, 50. Srbija, 72. Bosna i Hercegovina, 96. Makedonija, 110. Crna Gora, 111. Kosovo.

Neki od zaključaka

Osnova je da se ultramaratonska scena širi posljednjih godina, sve je više učesnika na ovim trkama. Dok trke na 5km posljednjih godina bilježe pad broja učesnika, a maratoni otprilike sličan broj ili blagi pad, broj učesnika u ultrama sve više raste. Jednostavno, posvećeni i vrijedni trkači traže nove i teže izazove.

Ovo su neki od statističkih podataka do kojih su došle kolege sa RunRepeat:

– Ženske ultra trkačice su brže od muških ultraša na distancama iznad 195 milja (313km). Što je kraća distanca razlika je veća u korist muškaraca, a sa većom dužinom, konkretno od preko 300km, žene prelaze u vodstvo.

Jedna od zanimljivosti je da je prosječan tempo trčanja na kraćim ultrama (do 50 milja) sporiji nego na onim dužim (iznad 50 milja). Objašnjenje je da duže distance ipak privlače samo najposvećenije trkače.

– Ultra trčanje je dobilo na popularnosti posebno posljednjih 10 godina i broj učesnika se znatno povećao.

– Nikad nije bilo više ultramaratonki, kojih je danas 23 posto od ukupnog broja učesnika.

Podaci obuhvaćaju 85 posto ultramaratona širom svijeta i odnose se na sve trke preko dužine maratona, uključujući trail.

– Ultra trkači nikad nisu bili sporiji. Ove discipline jednostavno postaju sve šire prihvaćene i u takmičenja se uključuju i oni slabije spremni.

– Najbrže ultra trkače ima Južnoafrička Republika, potom Švedska i Njemačka.

Samo 3.77 posto trkača unutar ovih rezultata se takmičilo u trkama sa zadanim vremenom, u odnosu na trke sa zadanom dužinom.

– Prosječna starost ultra trkača je 42.3 godine.

– Između Top 20 nacija najviše ultramaratonaca imaju 1. Francuska, 2. SAD, 3. Južnoafrička Republika, 4. Japan, 5. Italija…

Ukoliko kroz statistiku želite više saznati kako se razvijalo ultra trčanje kroz 23 godine i kakvi su obrasci ponašanja ultra trkača, čitajte studiju (na engleskom) OVDJE. Ovakve studije svakako su oblik smjernica kako bi se u budućnosti mogla razvijati i trkačka scena kod nas i u regiji.

Vaši komentari