DR. MARKOTIĆ I PRVA POMOĆ: Uganuća, iščašenja i prijelomi

Najčešće se događa u području gležnja i vratne kralježnice.

Uganuće gležnja

Često se događa pri hodanju i trčanju po neravnom terenu. Javlja se oštra bol, a potom i oteklina zgloba. Tegobe se mogu ublažiti hladnim oblogom ili ledom. Noga treba mirovati u povišenom položaju. U težim slučajevima potreban je liječnički pregled.

Distorzija vratne kralježnice (“Whiplash Injury”)

Događa se u prometnim nezgodama zbog naglog pomicanja glave pri sudaru (trzajna ozljeda vratne kralježnice). Očituje se kao bol u stražnjem dijelu vrata koja se javlja odmah nakon nezgode ili nešto kasnije. Bol se može širiti u potiljak, leđa i ruke, a pojačava se s pokretima glave pa osoba drži vrat ukočenim. Potrebna je liječnička pomoć. Treba imati na umu da u sudaru mogu nastati i znatno teže ozljede vratne kralježnice s mogućnošću oštećenja kralježnične moždine. Ovakve ozljede traže znatno složeniji pristup u pružanju prve pomoći i bolje ih je prepustiti stručnom osoblju (uz prethodno imobilizaciju pacijenta na mjestu nesreće).

IŠČAŠENJA

Iščašenje je ozljeda kod koje zglobna glavica izlazi iz zglobne čašice. Zglob je izobličen i bolan, a ekstremitet u neobičnom položaju. Svaki pokušaj kretnje nailazi na otpor i bol. Iščašenje se najčešće događa u ramenom zglobu. Prije prijevoza do bolnice imobilizirajte zglob u položaju u kojem ste ga i zatekli.

– Ne pokušavajte sami namjestiti iščašeni zglob!

Iščašenja patele

Patela ili iver je ovalna tetivna kost na prednjoj strani koljena. Daje koljenu njegov karakterističan oblik. Pri iščašenju patela je pomaknuta u stranu (prema van). Koljeno je izobličeno, polusavijeno i bolno. Iščašenje patele možete ispraviti sami. Spasilac treba rukama ispružiti polusavijeno koljeno. Kada se koljeno ispruži, patela se sama vraća u prirodni položaj, na sredinu prednje strane koljena. Ako se ne vrati sama, lagano je potisnite prstima (koljeno mora biti ispruženo). Bitno je zapamtiti da se koljeno opruža “pasivno” tj. vanjskom silom. Ozlijeđeni ne može, niti treba pokušavati ispružiti koljeno “aktivno”, tj. snagom mišića noge.

Habitualna iščašenja

Nestabilnost pojedinog zgloba može dovesti do učestalih iščašenja koja se javljaju i pri manjim ozljedama ili određenim pokretima. To je posljedica nepotpunog cijeljenja zglobne čahure i ligamenata nakon prvog iščašenja ili prirođene slabosti zglobnih sveza. Habitualna iščašenja su najčešća u ramenom zglobu i pateli. Popraćena su slabijim bolovima, a mogu biti i bezbolna. Neke osobe mogu i namjerno određenim pokretom ruke izazvati (bezbolno) iščašenje ramena, a zatim isto tako vratiti zglob u prirodni položaj.

PRIJELOMI

Koštani prijelom bez ozljede kože (rane) zovemo zatvorenim prijelomom. Ako na mjestu prijeloma postoji rana, to je otvoreni ili vanjski prijelom. Koštani ulomci mogu svojim

oštrim rubovima ozlijediti krvne žile, živce i mišiće prijeloma ili naknadnim pomicanjem slomljenih kostiju.

Znaci prijeloma noge ili ruke su:

– bol;

– nemogućnost pokretanja ozlijeđenog uda;

– oteklina na mjestu prijeloma (nije uvijek prisutna);

– deformitet uda (nije uvijek prisutan, a i sama sumnja na mogućnost prijeloma zahtijeva postupak kao da prijelom postoji.

Postupak prve pomoći

1. Ako je slomljeni ud deformiran, pokušajte ga izravnati uzdužnim istezanjem. Povlačite lagano dva susjedna zgloba u suprotnim smjerovima. Ovaj postupak ne smije biti nasilan i treba ga prekinuti ako naiđete na otpor ili jaču bol. Nepravilna manipulacija slomljenim udom može dovesti do oštećenja krvnih žila, živaca i ostalih tkiva ili pretvoriti zatvoreni prijelom u otvoreni.
2. Slomljena kost se mora imobilizirati prije prenošenja ili prijevoza ozljeđenika. Ako je hitna medicinska pomoć dostupna, najbolje je imobilizaciju i transport prepustiti stručnim osobama. Ozljeđeni mora mirovati do dolaska pomoći.
3. Kod otvorenih prijeloma pokrijte ranu sterilnom gazom. Na gazu stavite jastučić od pamuka (vata) ili smotuljak tkanine i sve zajedno učvrstite zavojem. Ako slomljena kost viri iz rane, ne smije se istezanjem uda vraćati u prirodni položaj, nego se nakon previjanja rane imobilizira u zatečenom položaju.

Svima se može dogoditi

Potencijalno se svakom trkaču na bilo kojoj utrci može dogoditi uganuće, iščašenje ili u najgorem slučaju prijelom. Kritični trenuci u kojima ste skloniji ovim ozljedama su pretreniranost, umor koji dolazi krajem utrke ili kad su lošiji vremenski uvjeti, situacije kad prelazite s pločnika na cestu i slično. Bitno je znati prepoznati da je do ozljede došlo i ne forsirati s nastavkom aktivnosti ako je bol izražena. Ukoliko je bol takve jakosti da ne možete ni hodati na ozlijeđenoj nozi, onda je bolje pozvati ili sačekati pomoć. Posebnu pažnju ovdje trebaju obratiti trail trkači te u svakom trenutku biti svjesni mogućnosti težih posljedica ukoliko ovakva ozljeda nastane na teško dostupnom i udaljenom mjestu. Stoga, svaki trail trkač treba organizirati trening na način da sa sobom ima kolegu ili više kolega trkača, a ukoliko trenira sam, onda je nužno da uvijek obavijesti nekog od svojih najbližih kuda ide trčati i koliko će se zadržati, uvijek sa sobom ponese dovoljnu količinu vode i mobilni uređaj (i čeonu lampu ako očekuje da će za vrijeme treninga pasti mrak).

Osobno iskustvo

Dvaput sam doživio prijelom nosne kosti. Nije tipična trkačka ozljeda, ali može se dogoditi trkačima pri padu u ravni, kad padaju licem ravno na tvrdu podlogu. Jedina stvar koju možete učiniti samostalno kod prijeloma nosne kosti su zaustavljanje krvarenja tako da zatvorite nosnice i glavu nagnete prema naprijed (ovako ćete izvršiti kompresiju i omogučiti formiranje ugruška koji će zaustaviti aktivno krvarenje) te na korijen nosa staviti hladnu ili ledenu oblogu kako bi smanjili oteklinu i ublažili bol (ukoliko ste nešto više udaljeni od najbliže zdravstvene ustanove u kojoj vam mogu pružiti pomoć onda možete uzeti i nešto protiv bolova). Bol kod prijeloma nosa je doista izražena zbog mnoštva živčanih završetaka koji se nalaze u nosnoj šupljini, a krvarenje može biti doista masivno obzirom na dobro razvijenu kapilarnu mrežu u nosnoj šupljini. Predlažem uz ovaj članak da pročitate i onaj o stres prijelomima kod trkača (ozljede koje trkači obično nastoje pregurati uz bol, a mogu ostaviti trajne negativne posljedice).

Vaši komentari