MT TABELE 2022: Narastao broj muških maratonskih finišera; polumaratonci se ubrzali

Sedmu godinu zaredom smo kroz MT tabele vodili statistiku bosanskohercegovačkih trkača na distancama polumaratona (Top 50) i maratona (svi finišeri).

1092
Foto: Jadran Čilić

Piše: Ersan Bijedić

Ulične trke nisu stadionska atletika i tu je teško imati potpuno ujednačene kriterije za poređenje rezultata.

Zato se za vodimo kriterijima evidentiranja rezultata sa AIMS certificiranih staza koje nemaju nedozvoljen pad.

Maraton

U 2022. godini smo imali 255 maratonskih finišera (217 muškaraca, 38 žena), što je za tri finišera više u odnosu na 2019. godinu. Pri tome se povećao broj muških maratonaca (217 – u odnosu na ranije rekordnih 202), dok je najviše finišerki maratona bilo 2019. godine (50).

U 2022. smo imali 8 maratonaca sa rezultatom ispod 3 sata, a rekord je 10 maratonaca, što smo imali 2019. i 2021. godine. U 2020. smo imali 4 trkača sa maratonom ispod 3 sata. U 2016. godini smo imali petoricu, 2017. šestoricu, a 2018. trojicu. Ko su pojedinačno najbolji saznajte iz naših tabela (LINK).

*Prosjek za maraton izvodimo iz posljednjih šest godina jer smo 2016. godine vodili samo Top 50 maratonaca/maratonki.

Foto: Jadran Čilić

Polumaraton

Za polumaratonke/polumaratonce vodimo tabelu Top 50. Za ulazak u nju je u 2022. godini trebalo imati rezultat od barem 1:57:00 za žene i 1:29:31 za muškarce. Imali smo 15 trkača sa polumaratonom ispod 1:20, i 3 trkačice sa rezultatom ispod 1:30. Prosjek rezultata unutar najboljih 50 kod muškaraca je rekordan (1:22:08). Ko su pojedinačno najbolji saznajte iz naših tabela (LINK).

Korekcije

Nadamo se da ćete se i u buduće javljati sa sugestijama/korekcijama (preko našeg Facebook inboxa ili na e-mail) u slučaju da poneki rezultat nismo evidentirali (širok spektar trka na kojima se možete pojaviti takve greške ipak čini objektivno mogućim) kako bi nam pomogli da tabelu učinimo što vjerodostojnijom. Podsjećamo, samo su dva kriterija za uvrštenje u tabelu: rezultat na certificiranoj stazi i nastup pod bh. zastavom.

Komentar

Pozitivna stvar je što je kroz prethodnih desetak godina trčanje naraslo kao rekreativno – amaterski sportski hobi. On se otprilike (po broju trkača) i ustabilio na postojećoj statistici protagonista, iako bi po razvoju škola trčanja, klubova i broja trkačkih događaja, bilo realno očekivati da i dalje bilježi značajniji progres. Ovaj dio o porastu broja trkača bi trebao biti i najvažniji jer bi dobro zdravlje trebalo biti vodeća motivacija svakog trkača koji teži dugoročno održivom zdravom hobiju.

Kad su u pitanju rezultati, oni su u amaterskom dijelu u svjetskim okvirima jer je prosječni maraton u svijetu za 2018. godinu (prema istraživanju Runrepeat) za muškarce 4:21:03, a za žene: 4:48:45 (ove brojke su se sigurno u međuvremenu popravile i radi „super patika“, ali nemamo konkretne info). Uvijek imamo i preko 3 posto maratonaca ispod 3 sata, što je također iznad svjetskog prosjeka.

Ono što se najčešće potencira i nedostaje su elitni trkači, što možda i nije tako čudno s obzirom na sve okolnosti (ulazak u razloge zahtijeva posebnu temu). Ukratko, teško da se može reći da je od Đure Kodže uopšte bilo POKUŠAJA kreiranja elitnog uličnog trkača u BiH (mada ovdje valja spomenuti da je bh. trkačka zajednica iznjedrila Bojanu Bjeljac koja je najvrjednije što je ulično trčanje ovih prostora ikad ponudilo, ali je ona krajnji proizvod Hrvatske, a ne BiH), na što jasno ukazuje trening bh. trkača koji se uglavnom oslanjaju na genetski potencijal, a dosta manje na njegovo brušenje kroz rad. Taj dio se odnosi na sve trkače koji žele pomjeriti svoje granice, a ne samo na one najbolje u našim okvirima.

Vaši komentari

Banner