Darko Živanović: Zavolio sam maraton jer je svaka trka priča za sebe

Piše: Ersan Bijedić

Na OI u Rio de Janeiru prošle godine ovog predstavnika Srbije nije bilo jer je u pokušaju da istrči normu za Olimpijske igre u Rotterdamu upisao 2:21 maraton uz bolove u leđima (povredu je vukao unazad mjesec dana pred maraton) pa zasad njegov najveći uspjeh ostaje London 2012.

– Svojim najvažnijim uspjehom smatram svakako plasman na OI 2012. u Londonu i ostvaren rezultat u maratonu u Rotterdamu od 2:17:08., ali i polumaraton za 1:05:38. S druge strane uspjehom smatram i činjenicu da sam još uvijek u ovom zahtjevnom sportu i da i dalje volim trčati čak i kad rezultati nisu uvijek na vrhuncu. Ipak je trčanje više od sporta, priča za trcanje.net Darko Živanović.

Planovi usmjereni ka Tokiju 2020.

Plasman na Olimpijske igre je ostvarenje sna, ali Živanoviću ostaje kao jedan od ciljeva istrčati olimpijski maraton jer u Londonu zbog povrede nije bio finišer.

– Moji planovi za sljedeće tri godine jesu prije svega vraćanje brzinske izdržljivosti, a potom i maraton ispod 2:17 koji bi me odveo na Olimpijske igre u Tokiju 2020. Pošto se treninzi sada sa 30 godina života teže primaju nego sa 22 godine, biće to izazov. Sa druge strane već sam imao u nogama te rezultate i siguran sam da, ako tijelo dozvoli, mogu ići još brže.

Živanović je dosad istrčao ukupno pet maratona, a sve pripreme obavlja u rodnom Kragujevcu gdje se i počeo baviti atletikom nakon što se prvo oprobao u hrvanju i fudbalu.

– U Kragujevcu imamo zaista dobre uslove za trening kada nije zima. Tu je stadion sa atletskom stazom. Također sportski centar u kome imamo zatvorene i otvorene bazene, teretanu, klub borilačkih sportova, a uskoro ćemo, zahvaljujući dobrom gazdovanju, imati i tunel sa atletskom stazom koji će upotpuniti zimske treninge. Sve to na jednom mjestu olakšava sportski razvoj.

Prvi maraton za 2:22:38

U ovakvim okolnostima se mogao oprobati u svim disciplinama.

– Kroz svoj razvojni put sam prošao sve discipline od 400m do maratona. Sve je to doprinijelo da sazrijem kao trkač. Prvi maraton sam trčao 2009. poslije tri godine bavljenja atletikom i nijednim polumaratonom prije toga te samo dvije trke na 10.000m. Na svoje iznenađenje trčao sam 2:22:38. Poslije te trke sam sačekao olimpijsku godinu i otišao u Rotterdam gdje sam trčao 2:17:08, ali tad sam već u nogama imao i polumaratone na visokom nivou.

Nakon svog prvog maratona je istakao da je to njegova disciplina.

– Zavolio sam maraton iz razloga što je svaka trka priča za sebe. Svaka trka je cjelina od nekoliko mjeseci priprema gdje se prolazi kroz loše dane kad misliš da si na lošem putu do onih dobrih dana kad sve ide kao podmazano. Što si jači kad ti je loš dan, to je satisfakcija dobrog dana veća, kaže Živanović.

Nezaštićeno trkačko tržište

Atletikom se počeo baviti 2006. godine kad su stvari izgledale nešto drukčije spram danas.

 – Kad sam ja počeo sa trčanjem bilo je dosta više ozbiljnih trkača, a prije mene čak i više. Sad je situacija drugačija. Osim sporadičnih primjera koji su vrijedni pažnje, veoma malo je ozbiljnih trkača kad uzmemo cijeli Balkan. Sad imate situaciju na mnogo trka da ih trče ili Afrikanci ili rekreativci. Bijelih trkača koji pariraju Afrikancima sad je veoma malo. Nastalo je jako puno novih uličnih trka i maratona sa novčanim nagradama, naravno bez doping kontrole, tako da imate nezaštićeno tržište gdje jedni isti trkači uzimaju nagrade trčeći frapantno mnogo trka na visokom nivou za kratko vrijeme, komentar je olimpijca iz Srbije.

Ipak je izdvojio nekoliko imena s ovih prostora koje poznaje ili smatra ozbiljnim atletičarima…

– Tu su Elzan Bibić, sjajni mladi trkač iz Novog Pazara, Amela Terzić, također. Tu je Olivera Jevtić koja je prije par dana u svojim četrdesetim istrčala maraton za 2:35, što je zaista impresivno. Njena nasljednica je Teodora Simović iz Novog Pazara od koje možemo očekivati vrhunske rezultate. Ne treba zaboraviti Osmana Junuzovića koji dominira na većini trka na ovim prostorima. Bugarska ima Mitka Tsenova, sjajnog stiplaša, a Makedonija Daria Ivanovskog koji je ove godine trčao 8:17 na 3000m i koji obećava veće domete.

LIČNI REKORDI: 800m: 1:59; 1.500m: 3:52:80; 3.000m stipl: 8:54.85; 5.000m: 14.35; 10.000m: 30:16; Polumaraton: 1:05:38; Maraton: 2:17:08.

Vaši komentari