Ipak, zbog važnosti teme u posljednje vrijeme i zbog činjenice da sam imao dosta upita, posvetit ću ovaj tekst temi koja se dotiče svih sportaša i svih sportova.
Radi se o preventivnim sistematskim pregledima sportaša, od razine mlađih uzrasta do profesionalnih sportaša.
Kontinuiran proces
Preventivni pregledi označavaju kontinuiran proces predviđen za dugoročno praćenje zdravstvenog stanja sportaša, a isto predstavlja važan izvor podataka koji nam pomažu u otkrivanju novih zdravstvenih rizika, ali i u procjeni učinkovitosti mjera koje smo poduzeli u svrhu prevencije. Talijani su već 1979. godine prepoznali moguću korist sistematskih pregleda u prevenciji iznenadne smrti sportaša i u godinama koje dolaze uspjeli su smanjiti smrtnost svojih sportaša za 89%, čime je talijanska kardiologija postala sinonim sportske kardiologije u svijetu. Složenost mišićno-koštanog sustava i vremenska ograničenost preventivnog pregleda diktiraju nam drugačiji pristup u analizi sustava za kretanje. U istraživanju ozljeda najveći doprinos su vjerojatno dali Norvežani koji zaključuju da pregled lokomotornog sustava mora biti ciljan i individualan, jer ovisi o prethodnim ozljedama sportaša, rizičnim faktorima koje nosi određeni sport te učestalosti pojedinih ozljeda u određenom sportu.
Trenutna činjenica jeste kako su svi sportaši dužni jednom ili dvaput godišnje napraviti preventivni sistematski pregled. Regulativa je jako slična u BiH i zemljama koje nas okružuju, ili bolje rečeno u cijeloj našoj regiji. Pretraživanjem literature preko internet pretraživača najviše podataka dostupno je za Republiku Hrvatsku, pa u nastavku teksta pišem analitički s točke gledišta i regulative iste.
Odrednice za pregled
Hrvatsko društvo za sportsku medicinu predlaže da preventivni pregledi sportaša budu utemeljeni na sljedećim postavkama:
- Preventivni pregledi sportaša se trebaju temeljiti na jasnim znanstvenim i medicinskim kriterijima.
- Preventivni pregledi sportaša moraju biti u interesu sportaša, procjenjujući zdravstveno stanje sportaša u odnosu na sport kojim se bavi.
- Preventivni pregledi sportaša su odgovornost i obaveza liječnika koji su educirani u području preventivne sportske medicine (specijalisti medicine rada i sporta, specijalisti sportske medicine).
- Opseg preventivnih pregleda sportaša treba imati zajedničku osnovu bez obzira na sport, no isto tako treba uzeti u obzir i osobitosti pojedinih sportova te prema potrebi odrediti dodatne preglede i pretrage.
- Preventivni pregledi sportaša moraju se obavljati u prostorima s registriranom djelatnosti sportske medicine koji zadovoljavaju uvjete o prostoru, djelatnicima i medicinskoj opremi prema važećem «Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti»
- Na temelju preventivnog pregleda sportaša izdaje se Svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti u kojoj sportaš može biti ocijenjen kao: sposoban, privremeno nesposoban ili nesposoban. Nesposobnost se određuje samo ako postoje čvrsti dokazi da određeni sport predstavlja ozbiljan i dugoročan rizik za život i zdravlje sportaša.
- Preventivni pregledi sportaša važan su izvor podataka za znanstvene studije čija je svrha unaprjeđenje zdravlja sportaša, međutim važno je naglasiti da u tome procesu treba maksimalno čuvati privatnost sportaša te poštovati tajnost medicinske dokumentacije.
Svi sportaši moraju obaviti liječnički pregled svakih šest mjeseci. Osnovni se pregled sastoji od EKG-a, spirometrije i kliničkog pregleda. Ukoliko nešto od ovih nalaza odstupa, tada se ide u daljnju ciljanu obradu (kardiološku, endokrinološku, ortopedsku,…). U praksi taj pregled ovisi od klinike do klinike i često, a čemu svjedoče brojni roditelji koji djecu vode na sportske preglede, ne uključuju navedeno. Svaki sportaš mora uoči natjecanja imati valjanu liječničku potvrdu, ne stariju od šest mjeseci. Kontrolirati bi ih trebao delegat natjecanja/sportskog saveza.
Realne opasnosti
Sama činjenica kako paket preventivnog sistematskog pregleda nudi tek osnove dijagnostike, uz ograničen broj specijalista sportske medicine i nemogućnost kontrole kvalitete ovih pregleda dovodi nas u situaciju u kojoj se veliki broj sportaša ne kontrolira pod najboljim uvjetima. Posljedično, postoji realna mogućnost, ili bolje rečeno opasnost, da određen broj sportaša pretrpi ozljede, ima kasno prepoznat eventualni hormonalni disbalans, kardiološki problemi budu evidentni kasno, limitirajući faktori za bavljenje sportom ostanu neprepoznati duže vremena i sl. Kod jednog broja pregledanih sportaša (iako ne prečesto) u EKG nalazu se uoče određene nepravilnosti, tj. odstupanja od standardnih vrijednosti te se u tim slučajevima zatraži dodatna medicinska obrada, najčešće ergometrija i/ili UZV srca. Na žalost, kod dijela mladih sportaša koji dožive kardiovaskularni incident, EKG je najčešće bio uredan te je takve incidente najteže predvidjeti odnosno prevenirati, osim uz detaljniju analizu kroz testove opterećenja (uz koje čak i dalje postoji određen broj neprepoznatih kardioloških problema).
Zaključak
Zaključio bih kako su preventivni sistematski pregledi važan alat u prevenciji narušavanja zdravlja sportaša svih uzrasta, zahtijevaju strogu kontrolu provođenja od strane nadležnih institucija te posvećivanje pažnje proširenju dijapazona obavezne dijagnostike, a posebno u mlađim uzrasnim kategorijama te kod elitnih sportaša. Iz iskustva mogu reći kako isto nije slučaj, te da se veća pažnja kod profesionalnih sportaša posvećuje stanju lokomotornog sustava, a ostali dio ostaje najčešće zanemaren. To je prostor na kojem svi uključeni sportaši, zdravstveni djelatnici, djelatnici državnih institucija i sportskih saveza moraju poraditi u sljedećim godinama, a sve u svrhu zaštite zdravlja i života sportaša.
Moj odgovor na pitanje iz naslova jeste kako trenutno stanje nije zadovoljavajuće i da je trenutna regulativa nedovoljna, posebno uzevši da se čak i važeća ne provodi i ne kontrolira u dovoljnoj mjeri.