Pripremio: Đani Kosović
Praćenje vlastitog napretka uz pomoć dnevnika trčanja može uvesti dodatnu motivaciju, može također pomoći u analizi trenažnog procesa otkrivajući određene nedostatke, bez obzira da li ste trkač početnik ili prekaljeni maratonac sa puno trkačkog iskustva.
Također, sve to može izgledati dosta zabavno, posebno kada s vremena na vrijeme bacite pogled na vaše „stare“ zabilješke i opažanja tokom pojedinih treninga. U nastavku teksta navešćemo osnovne elemente koje dnevnik trčanja treba da sadrži te šta je bitno evidentirati.
Naravno da u današnje moderno doba interneta i tehnoloških gadgeta postavlja se pitanje da li je i kome potreban klasični dnevnik trčanja, bilo da je rukom napisan ili se nalazi na računaru u vidu neke excel tablice. Sigurno je da aplikacije kao što je Strava, satovi za trčanje, i sl imaju opcije smještanja i memorisanja osnovnih trening sesija, sa podacima o dužini, tempu, i sl. Također, ove aplikacije su „obogaćene“ i procjenom nekih naprednih parametara, tipa Aerobni/anaerobni efekat, power, relative effort i sl. Sigurno je da gotovo svi trkači koriste ove blagodeti moderne tehnologije te su aplikacije nezaobilazne u svakodnevnom životu.
Međutim, klasični dnevnik trčanja, pored ovih osnovnih podataka, može sadržavati stvari poput osjećaja tokom pojedinog treninga, moguće je dopisati neku kratku notu, crticu ili detalj specifičan za pojedini trening (npr da vam se pertla odvezala na trećem intervalu, ili da ste par kilometara pretrčali nešto laganije jer ste trčali s kolegom kojeg niste dugo vidili). Ovakve crtice, skupljane kroz dugi niz godina i raznih trening programa i priprema za pojedine utrke mogu prerasti u nešto kasnije i veće i ozbiljnije, trkač može nakon niza godina se prisjetiti nekog specifičnog detalja te praktički iz dnevnika trčanja može proizaći i nekakav biografski dokument, manjeg ili većeg obima.
Poznati i priznati trener trčanja i sportova izdržljivosti, Matt Fitzgerald, navodi da trud koji uložimo u vođenje dnevnika trčanja pozitivno djeluje na nas kao sportaše, razvija našu samosvijest te time direktno utičemo dugoročno i na same performanse, odnosno naše sposobnosti da napredujemo. Također, postoji i direktna praktična vrijednost od ovako uloženog truda, a ogleda se u činjenici da kroz dnevnik trčanja jednostavno i brzo možemo zaključiti šta je to što je dobro i što donosi napredak, a šta nije.
Dnevnik trčanja može poslužiti kao izvrstan izvor za unapređenje samopouzdanja. Bogat je to izvor podataka o tome koliko napornog rada smo uložili te koliki napredak smo napravili. Ranije pomenuti trener Matt kaže da je to „najbolji dokaz da možemo postići određeni zacrtani cilj, prije nego isti zaista i ostvarimo!“.
Šta zapisivati u dnevnik trčanja
Kao što je to ranije navedeno, aplikacije kao što je Strava, će obaviti većinu napornog posla, zapisujući podatke o dužini, tempu, ukupnoj kilometraži i sl. Sam dnevnik trčanja bi trebao da sadrži sljedeće elemente:
– Osjećaji
Isti ne trebaju biti komplikovani, niti treba previše vremena da se isti zabilježe. Npr. jednostavni zapisi da li ste se osjećali fenomenalno ili pak tromo, mogu pomoći da procijenite šta od pojedinih treninga vam odgovara, a šta ne. Također, možete ubaciti podatak da li ste bili pod stresom taj dan, ili protekli period. Tijelo je podložnije reakciji na stres tokom nekog perioda nego recimo na kilometražu koju smo pretrčali i što je taj stres veći, to je i osjećaj umora na nekom od treninga veći nego obično.
– Vanjski uslovi
Iz perspektive kako smo pojedini trening odradili vrlo su bitni uslovi pod kojima se isti odvijao, a tu prije svega mislimo na samo vrijeme, te vrstu terena. Ukoliko smo trening obavili npr kroz duboki snijeg, ili po izuzetno toplom i sunčanom vremenu, obavezno ovakve elemente trebamo zabilježiti u dnevnik trčanja. To će nam kasnije jako značiti kada budemo analizirali napredak te procjenjivali efekat svake pojedine trening sesije.
– San
Ukoliko ste noć prije treninga imali loš san, logično je da ćete biti nedovoljno oporavljeni i odmorni. Kvaliteta sna utiče na trening, a loš san može biti indikator i nekih drugih zdravstvenih problema, tako da je svakako bitno voditi evidenciju o ovome.
– Bolovi, zatezanja i sl
Vodite evidenciju o bolovima, grčevima i sličnim pojavama tokom treninga čak i ako se radi o sitnijim javljanjima tijela. Koljeno, poneki mišić, vrat, svima je poznat osjećaj kada se nešto slično desi tokom treninga. Ove zabilješke mogu biti korisne u prevenciji ozbiljnijih povreda, a također mogu vam pomoći da odredite koja vrsta treninga vas dovodi do vaših krajnjih granica.
Više o tome zašto voditi dnevnik trčanja na LINK-u.
Jedna od praktičnih stvari kod vođenja dnevnika trčanja je recimo opis intervalnog treninga. Bez obzira što isti možete detaljno pripremiti na vašem satu, ili kroz aplikacije, neke od detalja ipak treba zapisati. Npr. period oporavka između intervala, koliko sporo ste džogirali, kako ste se osjećali tokom perioda visokog i niskog intenziteta, da li ste se dovoljno zagrijali i sl. Naravno, kasnija analiza ovih podataka pomoći će vam da idući intervalni trening bolje prilagodite svojim potrebama i mogućnostima. Naravno, takve zabilješke su i od velike vrijednosti vašem eventualnom budućem treneru trčanja koji kroz iste može dobiti precizniju sliku o vama, vašim mogućnostima, ali i potrebama za napretkom.
Tokom procesa treniranja, imaćete vjerovatno padova i loših dana. Sve to će biti vidljivo u trkačkom dnevniku. Motivaciju koju vremenom možda izgubite, najbolje ćete povratiti upravo analizom i pregledavanjem dnevnika, postajući svjesniji koliki put ste već prešli te koliko ste kao trkač napredovali. Dnevnik trčanja najbolji je izvor za vrednovanje vas kao trkača te standarda koje ste sami sebi postavili.
(Izvor: runningmagazine.ca)
Vaši komentari
