Moje trčanje – trcanje.net
Uz obilje savjeta za maratonske treninge koji su danas dostupni, smišljanje kako se najbolje pripremiti – sve može izgledati zastrašujuće, kao i sama trka.
Postoje planovi treninga za svaki nivo sposobnosti, knjige posvećene isključivo temi maratonske ishrane i pribor/oprema za probleme za koje vjerovatno niste znali da postoje. Za nekoga ko ima ograničeno vrijeme da se posveti pripremi, može se postaviti pitanje: “O kolikom broju ovih stvari zaista trebam brinuti?”
Naravno, odgovor zavisi od vaših ciljeva. Prosječni amaterski maratonci se ne moraju fokusirati na svaki detalj, a u nastavku su stvari o kojima ne bi trebali posebno brinuti.
1. Ne postoji magična maratonska ishrana
Jedan od razloga zašto su duga trčanja, ili dužine, nezamjenjive za maratonski trening je i u tome što vam daju priliku da vježbate uzimanje hrane i pića te simulirate uslove na trci. Kada su u pitanju aspekti pripreme za maraton koji se odnose na ishranu, odgonetanje onoga što će vam odgovarati u trci je važnije od brige o stvarima kao što su “ugljikohidrati” ili pokušaji da pronađete savršenu ishranu maratonca.
Naravno, zdrava ishrana će povećati vaše šanse za dobro utrkivanje i moraćete da jedete više kako sagorijevate više kalorija, ali ono što predstavlja zdravu ishranu za prosječnog trkača ne razlikuje se dramatično od zdrave prehrane uopšte.
Gutanje gela u kasnijim fazama trke, s druge strane, predstavlja jedinstven izazov za koji se treba pripremiti. U maratonu je dopuna goriva X-faktor za mnoge ljude i bitno je unaprijed shvatiti kako tijelo reaguje na uzimanje hrane nakon dva sata trčanja. Zatim, tu je i tehnički dio – učiti kako stisnuti plastične čaše kako bi mogli popiti njihov sadržaj tokom trčanja. Ovo je dio sa kojim se bore čak i vrhunski profesionalci.
2. Ne morate na atletsku stazu
Za većinu naprednih maratonaca, trening uključuje kombinaciju dugih trčanja na ili blizu trkačkog tempa, kao i kratkih, brzih intervalnih treninga. Ako ne možete oboje uklopiti u svoj raspored, najbolje je dati prednost prvom.
Posljednjih godina, fitnes mediji naglašavaju prednosti intervalnog treninga visokog intenziteta ili HIIT-a, često s ciljem da objasne kako kratka, brza ponavljanja mogu koristiti i onima koji se pripremaju za duge trke. Nema sumnje da je HIIT odličan način da se brzo izgradi kondicija, ali to ne bi trebalo da prikrije činjenicu da su, u konačnici, dužine najbliža simulacija onoga s čime ćete se susresti na maratonu.
Suština je da iako još uvijek možete postići vrlo dobar rezultat u maratonu bez uključivanja kratkih intervala u svoj trening, propuštanje dugih trčanja će dovesti do katastrofe na dan trke. Čak i većina takmičarskih maratonaca koji nisu elitni trče dužinske treninge između 2 sata i 30 minuta i 3 sata i 30 minuta kako bi bolje podnijeli i bili spremni za trku.
3. Fokusirajte se na svoj plan, a ne na profesionalce
Mnogi jako dobri amateri pokušavaju oponašati treninge trkača svjetske klase. Ovo nije mudar pristup. Umjesto da pokušavate shvatiti šta radi Eliud Kipchoge, najvrjedniji dnevnik treninga koji možete pogledati je vaš vlastiti. Takvi dnevnici su i odličan način da vidite koliko ste daleko stigli i suštinski resurs kada je u pitanju planiranje vašeg sljedećeg ciklusa.
4. Ima vremena za “super tene”
Objavili smo dosta toga o prednostima patika za trke i svakako je bilo uzbudljivih inovacija na ovom planu, ali za većinu maratonaca nabavka tena za trku je doslovno jedna od posljednjih stvari o kojima bi trebali brinuti. One spadaju u zadnjih 5 posto, a velika većina trkača bi trebala prvo optimizirati ostalih 95 posto, odnosno elemente svog treninga.
Ako ste novi u maratonu, preporučljivo je završiti nekoliko trka u tenama koje koristite za trening, umjesto da se odmah odlučite za “super patike”. Možete razmišljati o njima kao o nagradi koju ćete sebi dati nakon prvog jakog nastupa na maratonu.
5. Fleksibilnost
Nema sumnje da trening za maraton zahtijeva disciplinu, ali disciplinu ne treba miješati sa dogmatskim pridržavanjem propisanog plana treninga. Kada sastavljate raspored treninga za buduću trku, nemoguće je znati kako ćete se osjećati određenog dana, osam sedmica nakon treninga. Štaviše, vjerovatno ne možete predvidjeti vanjske faktore koji mogu uticati na rezultat, bilo da je to fijasko na radnom mjestu ili iznenadna snježna oluja.
Kao i drugdje u životu, fleksibilnost je ključna. Kada prihvatite činjenicu da ćete možda moći trčati samo četiri dana u datoj sedmici, možete se fokusirati na to da uključite one treninge koji su najvažniji – na primjer, sedmično dugo trčanje.
(Izvor: run.outsideonline.com)
Vaši komentari
