ISTEZANJE: Kad i na koji način?

Istezanje nije samo obično istezanje mišića, sam pojam je toliko fleksibilan, da se može tumačiti na različite načine. Da li treba da se istežem? Ima li svrhe od toga? I na kraju, kako to da radim? – pitanja su mnogih rekreativnih trkača.

3356

Pripremila: Ljilja Lukić

Nauka je istraživala pitanja vezana za istezanje u različitim studijama, ali nisu dali neki jedinstven odgovor.

Prije početka treninga plivači vrte rukama, sprinteri izvode eksplozivne skokove, biciklisti sjede na roleru, a dugoprugaši se istežu nakon treninga. Ako ih pitate kako se istežu, dobićete 11 različitih odgovora.

U osnovi postoje tri situacije kada vam je potrebno istezanje: prije treninga, nakon treninga i kao trening za sebe.

Stručnjaci preporučuju istezanje nakon svakog treninga. Trebalo bi da traje između 12 i 90 sekundi, zavisno od osjećaja. Nakon vrlo izazovnog trčanja ne bi trebalo da se istežete jer su mišići i njihova struktura opterećeni, a možda i oštećeni.

Istezanje prije treninga?

Način istezanja prije treninga zavisi od fizičkog opterećenja. Sa eksplozivnim pokretima mišići se pripremaju da ne budu statični. Statično istezanje prije treninga nema nikakve koristi i može negativno da utiče na brzinu trkača. Mišiće ne treba opuštati prije trčanja već pripremiti za ono što ih čeka. Zbog toga sprinteri rade eksplozivne skokove, a plivači vrte rukama. Intenzivno istezanje je neophodno kod gimnastičara.

Dugoprugaši ne moraju da se istežu prije trčanja. Njima je potrebno zagrijavanje uz odgovarajuće vježbe ili tzv dinamičko istezanje.

Ipak, njima se istezanje preporučuje nakon treninga, a to može da bude npr i naveče dok gledate TV.

Prevenira li povrede?

Nije naučno dokazano da istezanje sprečava pojavu povreda. Sa druge strane, primjetno je da istezanje povećava fleksibilnost, a dobra fleksibilnost smanjuje rizik od oštećenja mišića. Za mnoge trkače istezanje podrazumijeva vrijeme za odmor. I u ovom slučaju, slušajte svoje tijelo i znake koje vam šalje.

Vaši komentari