DR. MARKOTIĆ: Prevencija i trčanje nakon srčanog udara

Ukoliko ste imali srčani udar i preživjeli ste ga, najgore je prošlo. Ne, nije kraj svijeta.

3009

Nije kraj svijeta, samo morate izbaciti loše navike koje ste imali ranije, a ako je uzrok bio genetske prirode, onda nastaviti s dobrim navikama koje ste imali.

U prošlosti je srčani udar bio limitacijski faktor, posebno u prvoj godini nakon istog. Naime, ne tako davna praksa je bila rehabilitacija duga godinu dana, a koja je većinom podrazumijevala odmor, mirovanje i tek neznatnu fizičku aktivnost. Srećom, znanost i medicina nikad ne miruju pa su učinjene brojne studije koje su ispitale ovakve teorije i opovrgle njihova uporišta.

Aktivnost u rehabilitaciji

Tako se danas u rehabilitaciji preporučuje tjelesna aktivnost s naglaskom na aktivaciji kardiovaskularnog sustava. Na prvom mjestu su tu sasvim sigurno brzo hodanje, džogiranje i trčanje. Preporuka je da se aktivnost upražnjava tri puta tjedno s početkom dva tjedna nakon srčanog udara te da sami proces rehabilitacije na ovaj način traje 12 tjedana. Obzirom da je dobro da se  rehabilitacija odvija grupno kad je u pitanju infarkt miokarda onda imate nekoliko dobrih i preporučljivih opcija:

  1. Obiteljske šetnje tri puta tjedno. Šetnja cijele obitelji umjerenim intenzitetom do sat vremena u prvih par tjedana, a kasnije šetnje mogu biti i duže dok intenzitet može nastaviti rasti nakon 12 tjedana rehabilitacijskog razdoblja. Na ovaj način ćete pored svoje rehabilitacije uključiti i cijelu obitelj te im stvoriti zdravu naviku, a pored toga ćete se osjećati sigurno i zadovoljno jer provodite vrijeme sa svojom obitelji (bitan je i psihički faktor pošto se pacijenti u ovom razdoblju mogu osjećati nesigurno, depresivno i usamljeno);
  2. Šetnja s prijateljima tri puta tjedno po istom režimu ima skoro pa iste učinke kao i prethodno navedena obiteljska šetnja;
  3. Odlazak na treninge škole trčanja ukoliko vam je ista dostupna u sredini u kojoj živite. Treninzi će biti lagano trčanje ili izmjena laganog trčanja i hodanja s postupnim povećanjem dužine i intenziteta. Bitan faktor će biti podrška polaznika škole i trenera, a posebno ukoliko ste i ranije bili član škole trčanja. Sasvim je razumljivo da ćete se osjećati sigurnije uz podršku većeg broja poznanika, a motivacija će biti još veća obzirom na činjenicu da trčite i s vremenom vraćate dužinu i intenzitet (a samo koji tjedan ranije bili ste na oporavku u jedinici intenzivne koronarne skrbi).

Sve prethodno treba biti u konzultaciji s vašim kardiologom. Ne sumnjam kako će većina liječnika prepoznati rezultate istraživanja kao i iskustva koja su pokazala da fizička aktivnost smanjuje mogućnost reinfarkta, i dalje djelujući kao zaštitni/preventivni čimbenik na zaštitu kardiovaskularnog sustava (bolje od bilo kojeg poznatog lijeka).

Učinak irizina

Studija koja je otišla korak dalje te dokazala kako postoji i konkretan čimbenik koji djeluje na oporavak miokarda nakon infarkta jeste ona koju su proveli i objavili Hassaan i suradnici. Oni su proveli studiju u kojoj su ispitali učinak irizina koji je tvar za koju se sumnjalo da djeluje pozitivno na oporavak miokarda nakon infarkta. Formirali su tri grupe štakora kod kojih je izazvan infarkt miokarda, a onda ih u rehabilitaciji tretirali na sljedeća tri načina:

  1. grupa dobila je injekciju irizina po prethodno utvrđenom algoritmu;
  2. grupa upražnjavala je trčanje na traci pola sata na dan, pet dana u tjednu;
  3. grupa bila je kontrolna skupina koja je mirovala cijelo vrijeme rehabilitacije.

Rezultati su pokazali da su prve dvije grupe zabilježile porast irizina (približno isti) te da su rezultati rehabilitacije i oporavka miokarda kao i fizičkih sposobnosti bili znatno bolji nego kod skupine koja je mirovala. Usto je utvrđeno kako je vježbanje ipak imalo znatno bolji učinak na poboljšanje kontraktilnosti miokarda (jako bitan čimbenik u oporavku funkcije srčanog mišića).

Može se dogoditi svima

Bitno je znati da se infarkt miokarda može dogoditi i sportašima, trkačima, planinarima i onima koji nemaju loše životne navike i mogu biti jako fizički aktivni tijekom cijelog života. Bol u prsima, a posebno ona koja se javlja u naporu ne treba ostati zanemarena. Ukoliko se ista pojavi, obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom i uradite kardiološku obradu da bi isključili mogućnost angine ili stanja koja mogu rezultirati infarktom miokarda.

Zaključak svega rečenog o rehabilitaciji jeste kako su šetnja, džogiranje i trčanje kao navika najbolji način prevencije srčanog udara, ali i najefektivniji način rehabilitacije ukoliko preživite srčani udar. Isto vrijedi za cijeli niz bolesti koje pogađaju modernog čovjeka, a posebno u sferi kardiovaskularnih bolesti.

Vaši komentari