TRČANJE U DOBA COVID 19: Faktori rizika, smjernice i potencijalne posljedice

Piše: Ersan Bijedić

U nekim zemljama (koje prolaze i teže dane epidemije) su vlasti dale odrednice konkretno po pitanju rekreacije, što baš i nije realno da će se desiti kod nas.

Imamo neke šire upute unutar kojih možemo još uvijek smjestiti i trčanje, sve dok eventualno ne dođe totalni karantin.

Do prije nekoliko sedmica smo strepili hoće li naša takmičenja biti otkazana, a sad su pred trkačima novi izazovi: kako ostati motiviran kad se ne pripremaš ni za šta posebno, a uskoro možda i to – kako ostati u formi ako nemaš priliku nikako izaći na trčanje.

Doza rizika

Svaki izlazak nosi određenu dozu rizika jer ne možete biti sigurni s čim ćete se susresti, tako da trkači postupaju prema vlastitom nahođenju. Pri tome ne mogu misliti samo o sebi, već o svojim ukućanima, društvu, svima s kojima se susreću. Odgovornost je puno šira od brige o vlastitom zdravlju. Koliko primjećujem, velikom većinom su vanjski aktivni (takvi su rezultati i MT upitnika) iako vjerovatno dobivaju više podozrivih pogleda i komentara nego inače. Ipak dva važna razloga za trčanje ovih dana su: održavanje jakog imuniteta i reduciranje anksioznosti. Ali pod određenim okolnostima, odnosno prenoseći na trčanje smjernice o tome kako ne dozvoliti širenje virusa.

U Francuskoj je Ministarstvo sporta donijelo odluku da je moguće maksimalno trčati jedan sat i u okviru od 2km od mjesta stanovanja. Naravno, isključivo sam. Nije moguće odvesti se automobilom do mjesta gdje ćete trčati. Trkač mora nositi sa sobom popunjeni obrazac (lični podaci i vrijeme izlaska). U slučaju prekršaja početna novčana kazna je 135 eura, ali može rasti do 345 eura. Britanci su također dali smjernice, možda za nešto slobodniju interpretaciju. Jednom dnevno građani mogu izići na trčanje, u šetnju ili bicikliranje. To mogu raditi sami ili sa ukućanima. U obje zemlje je epidemija u “naprednijoj” fazi nego kod nas.

Osnovne upute

Dakle ne treba biti paranoidan, ali je obavezno držati se osnovnih uputa. Ako već trčite vani, valjalo bi da to bude dalje od mjesta gdje ima puno trkača/šetača ili u periodu kad ih je manje. U svakom slučaju se treba pridržavati temeljnih uputa koje smo valjda svi već usvojili:

– trčite sami

– od prolaznika se odmaknuti 2m

– ne dodirivati vanjske predmete

– ne dijeliti bočice s vodom ni s kim

– izbjegavati pljuvanje i ispuhivanje nosa

– pratiti dalje upute vlasti

Ukoliko nemate mogućnost trkački se izolirati, sigurno je pred vama malo veća dilema, a sobni cross trening (bicikliranje, vježbe snage) izvjesnija i odgovornija opcija.

“Sigurnije je biti vani, nego unutra kad je u pitanju prijenos bolesti i zato je sad trčanje dobra opcija. Najbolje bi bilo trčati sam ili sa jednim ukućanom, a izbjegavati grupna trčanja”, kazao je za Runners World dr. David Nieman (inače finišer 58 maratona).

Psihološka strana

Duge pruge u osnovi vježbaju strpljenje i disciplinu pojedinca. Dugoprugaši moraju svakako biti mentalno jaki da bi podnijeli težak trening i izazove trka, a također i spremni na adaptaciju/rekonstrukciju planova. Trke često ne idu kako smo zamislili, a trkač mora biti mentalno spreman na najgore moguće scenarije tokom takmičenja. Tada ostaje što prije primijeniti plan B. Tako je i sa trenutnom situacijom. Za trening se trebaju pronaći drugi motivi, a iz situacije izvući pozitivne strane. Npr. možda sad ne morate putovati na posao, imate više vremena za trening i druge aktivnosti, šansu da se dobro pripremite za sljedeći izazov ili isprobate neke nove stvari i dionice kroz svoje pripreme. Možete se uključiti u MT Strava virtualne trke ili prosto kreirati nove vlastite segmente.

Imunitet

Trkači obično nisu pretili, imaju dobar krvni tlak, trčanje im generalno smanjuje rizik od dijabetesa, srčanih bolesti i povećava kapacitet pluća, a sve to pomaže u startu ukoliko se eventualno ipak zarazite korona virusom.

Ipak za jak imunitet treba pripaziti na volumen i intenzitet treninga.

– Imunološki sistem pada poslije vrlo dugih i intenzivnih treninga tako da se u tom slučaju povećavaju šanse da obolite. To ne znači da ne treba trčati jer je jaka konekcija između redovnog vježbanja i jakog imuniteta, napomenuo je dr. Nieman.

Na pretreniranost za RW upozorava i dr Megan Roche, također iskusna trkačica.

– Trčanje može podići imunitet, ali treba pripaziti na volumen i intenzitet. Pretreniranost i brzo podizanje volumena može narušiti imunitet. Osim toga vrlo važno je pratiti bilo kakve simptome. Ukoliko imate nagovještaj bilo kakve prehlade, bitno je skratiti trening. Jednostavno u ovoj situaciji trkači moraju biti oprezniji i više odmarati nego inače, ističe dr. Roche.

Za jak imunitet se nastojte što kvalitetnije hraniti, i ne zaboravite da to ipak nije glavna prevencija u borbi protiv korona virusa, već distanciranje od samih prijenosnika zaraze.

Posljedice

Ukoliko se nekome od trkača ipak desi da oboli od Covid 19, zasad nema sigurnih spoznaja o tome kakve su dugoročne posljedice na čovjekova pluća.

– Neki ljudi koji su imali SARS u prošlosti su pokazali da imaju smanjenu sposobnost vježbanja kasnije u životu. Za Covid 19 ne znamo dugoročne učinke koje ovaj virus može imati na pluća. Ali ako imate vrlo blage simptome, vjerovatno je da će upala pluća biti poprilično mala i da ćete se oporaviti do 100%. Za one ljude kojima je potreban prijem u bolnicu, još ne znamo kakvo će im biti zdravlje pluća kasnije, rekla je za Runners World dr. Frankie Jackson-Spence.

Vaši komentari