BRZI START: Isplati se samo na distancama do 5 kilometara

Ukoliko analizirate vlastite ili tuđe rezultate sa dugih cestovnih trka, vrlo često možete primijetiti prebrz start trkača, odnosno da njihov tempo trčanja drastično pada u drugom dijelu trke.

1941
Foto: Dražen Filipović

Moje trčanje – trcanje.net

O tome, kao i načinima kako prevenirati ovu grešku, smo na MT već pisali ranije (LINK), dok se ovaj tekst bavi temom gdje se ovakav pristup isplati.

Uz pravu taktiku na dužim distancama bi se mogao postići puno bolji rezultat, ali istina je i to da je vrlo izazovno držati se pod kontrolom, uz svu tremu prije utrke i ostale učesnike koji krenu žestoko na početku.

Statistički pokazatelji

Moglo bi pomoći ako uzmete u obzir sljedeće činjenice temeljene na istraživanjima:

U maratonu 10% brži tempo tokom prvih 5 kilometara dovodi do prosječno 37 minuta sporijeg vremena završetka trke;

Najbolja vremena maratona postižu se kada prvih 5 kilometara trčite u svom završnom tempu;

– Samo u trkama koje nisu duže od 5 kilometara najbolje ćete rezultate postići ako prvu trećinu trčite 3 do 6 posto brže od svog prosječnog tempa na ukupnoj distanci.

Zaključak

Prebrz start uvijek dovodi do sporijeg vremena završetka trke, osim ako je distanca trke 5 kilometara ili kraće.

Važno je poznavati vlastite mogućnosti kako biste odabrali pravi tempo. GPS sat i kalkulator vremena trke ovdje su od velike pomoći u određivanju vremena završetka trke. Vaše šanse za uspjeh će se povećati ako vježbate da osjetite svoju brzinu tokom treninga i trčite drugu polovicu bržim tempom. Preporučljivo je i testirati svoju kondiciju dvije do tri sedmice prije glavnog takmičenja kako biste odredili realan tempo.

(Izvor: datasport.com)

Vaši komentari

Banner