Nekoliko savjeta da lakše prebrodite trkačke povrede

Pripremio: Đani Kosović

Ona može biti ozbiljna i dugotrajna, a može biti i nešto lakšeg obima te se trkač brzo vrati u redovan trenažni ciklus.

Međutim, postoji i ona siva zona ozljeda kada je ozljeda takvog karaktera da zahtijeva određeni tretman i pažnju, ali trkač može odraditi trening. Možda ne baš najvišeg intenziteta, ali trenažni proces ne prekida. Ovu sivu zonu jedan moj dobar kolega trkač naziva ne povredom, nego „stanjem“. Upravo je ovo „stanje“ potencijalno opasno i prijeti da trkač osjeća dugotrajne posljedice te upornim izbjegavanjem suočavanja sa istim, rizikuje još dugotrajniji i bolniji proces oporavka.

Povredama treba prići trezveno i iste tretirati u skladu sa stepenom ozbiljnosti. Pregled kod liječnika specijaliste, dodatne analize i snimci su sigurno ispravan put ka definitivnom oporavku i nastavku trenažnog procesa bez smetnji ili jednostavno nastavak uživanja u onome što nas čini trkačima – trčanju. Uglavnom, u nastavku je nekoliko preporuka i savjeta kako pristupiti trkačkim aktivnostima u ovakvim situacijama.

Nemojte prijavljivati važne utrke u trenutku dok imate povredu

Prijaviti neku utrku od koje imamo velika očekivanja i koja bi trebala biti u fokusu naših nadolazećih treninga i priprema, u trenutku dok smo pod ozljedom, nije dobra stvar. Naravno, neki će reći da im treba neka dodatna motivacija kako bi nadolazeće treninge uspjeli što bolje odraditi, obzirom da osjećaju neku vrstu povrede. Međutim, jedino što će se zasigurno desiti jeste činjenica da ćemo u tom slučaju zanemariti unutrašnje signale koje nam naše tijelo šalje, da ćemo se ponašati neracionalno te na žalost, postojeću povredu samo još dodatno pogoršati. „Pritisak“ od nadolazeće utrke će negativno uticati na organizam, povreda može samo da se dodatno pogorša i siguran je to put ka neuspjehu i još većoj frustraciji.

Tijelo je jedan veliki povezani sistem

Nakon povrede, čak i ako ste u potpunosti oporavljeni, naš um i tijelo će pokušati da dodatno zaštite povrijeđeni dio ili sistem. Kao posljedica ovoga, drugi dijelovi i sistemi će raditi teže i sa više napora u cilju da kompenziraju ovo, te to može voditi u neku novu povredu. Nakon svake povrede vrlo je bitno i važno da trkač dodatno radi na razvijanju snage, mobilnosti te dodatno ojača cjelokupan kinetički lanac sistema, obzirom da je sve međusobno povezano i zavisno.

Nerealno postavljeni ciljevi

Trening i priprema za neku utrku pred trkače često postavlja pitanje koliko brz mogu biti na utrci te za koji rezultat da se spremam. Često trkači, usljed vlastitog neznanja ili nerealnih očekivanja, sebi postave previsok izazov, te treninzima nastoje isti postići.  Treniranje na tempu koji je nerealno postavljen siguran je put ka pretreniranosti, povredi i generalno stagnaciji trkača. Umjesto toga, sagledajte realno svoje mogućnosti, napravite procjenu na osnovu nedavno održanih utrka te postavite realan i dostižan cilj za naredni period.

Treniranje za isti tip utrke cijelo vrijeme

Neki trkači cijeli svoj trkački vijek provode trenirajući mjesec za mjesecom, iz godine u godinu isti tip utrke. Bilo da se radi o maratonu ili 5/10k utrkama, potrebno je s vremena na vrijeme promijeniti trenažni proces i uvesti varijacije, odnosno različite trening planove u svoj trenažni proces. Razradite dugoročni plan koji će unaprijediti sve vaše trkačke sisteme, pružiti novi poticaj tijelu da se na isti navikne i adaptira te ćete tako na najbolji mogući način izaći iz trkačke monotonije. Sigurno je da ćete biti zdraviji, manje podložni povredama, a i sigurno bićete globalno gledano, brži trkač.

(Izvor: Runners connect)

Vaši komentari