Piše: Đani Kosović
Ipak, unatoč velikoj masovnosti polumaratonskih utrka, kao i relativno dugoj istoriji održavanja, Svjetska atletska federacija (IAAF) zvanično priznaje i prati svjetski rekord u ovoj disciplini tek od 01. januara 2004. godine.
Trenutni rekordi
Disciplina trčanja polumaraton je utrka u dužini od 21.097,5 metara odnosno 13.109,4 milje, što iznosi tačno polovinu utrke punog maratona.
Prema zvaničnim podacima, trenutno važeći svjetski rekord za polumaraton za muškarce iznosi 57 minuta i 31 sekundu. Vlasnik rekorda je trkač iz Ugande, Jacob Kiplimo, a ovaj fenomenalni rezultat postavio je na polumaratonskoj utrci održanoj u Lisabonu 21. novembra 2021. godine. Prevedeno na tempo, odnosno pace kojim je istrčan ovaj svjetski rekord, dobijamo nestvarno vrijeme od 2:44 po kilometru.
Kada je žensko trčanje u pitanju, svjetski rekord drži Letesenbet Gidey iz Etiopije (62:52), a postavljen je 24. oktobra 2021. godine u Valensiji.
Prve zvanične polumaratonske utrke, sa preciznom distancom od 21.097,5 metara nisu se održavale prije 1960ih godina. Umjesto toga, bilo je utrka sličnog karaktera, koje su dužinom bile bliske polumaratonskoj distanci. Također, trkači koji trče maraton, naravno pretrče i polumaratonsku distancu, međutim zvaničnih samostalnih polumaratonskih utrka nije bilo.
Od kada je IAAF zvanično priznao polumaraton kao disciplinu i uveo praćenje, pet je muških svjetskih rekorda oboreno te paralelno šest svjetskih rekorda u ženskoj konkurenciji.
Do zvaničnog priznavanja 2004. godine, IAAF je rezultate klasifikovao umjesto svjetskog rekorda terminom „world best“ odnosno kao najbolji svjetski rezultat.
Prvi najbolji rezultat, priznat od strane IAAF-a za muški polumaraton je bio 65 minuta i 44 sekunde, a postavio ga je Ron Hill 1965. godine, dok je kod žena prvi priznati rezultat bio 75:04 postavljen od strane trkačice Marty Cooksey, 1978. godine.
Pored IAAF-a, statistika se vodila i na nivou drugih organizacija te tako, prvo najbolje polumaratonsko vrijeme pripada engleskom trkaču Brianu Hillu – Cottinghamu iz Romforda u vremenu 67:01 istrčanom i registrovanom 1960. godine. Možemo viditi napredak kroz spuštanje ovog vremena u istoriji od nekih 60+ godina praćenja samih rezultata, vrijeme je popravljeno za skoro 10 minuta. Prvo zabilježeno vrijeme ispod jednog sata tako stoji ubilježeno 59:56, Shem Kororia iz Kenije, iz 1997. godine na polumaratonu u Košicama (24. oktobar).
Prvo zvanično najbolje svjetsko vrijeme kada su žene u pitanju pripada Kathy Gibbons iz SAD-a, a datira od 1971. godine sa polumaratona održanog u Phoenixu Arizona. Isto iznosi 1:23:56. Možemo viditi da je ženski polumaraton, kroz prizmu najboljih rezultata napredovao preko 20 minuta.
Treba naglasiti da IAAF vodi odvojenu statistiku za ženske polumaratone gdje su utrke isključivo sa ženskim trkačicama, tako da najbolje trkačice nisu imale „pomoć“ muških pejsera kako je to često slučaj na mix utrkama gdje zajedno učestvuju muški i ženski trkači.
Zaključak
Napredak je očigledan. Veliki dio zasluga ide sigurno i proizvođačima patika za trčanje, kao i razvoju same nauke trčanja te primjene sve kvalitetnijih programa razvoja i pripreme trkača. S te strane polumaratonska discliplina prati napredak i razvoj ostalih atletskih disciplina. Ostaje da vidimo do koje granice će se vremena spuštati i popravljati svjetski rekordi.
Za kraj
Državni rekord BiH drži Đuro Kodžo, postavljen 2003. godine i iznosi 64:03. Samo za usporedbu, na svjetskoj razini, Derek Graham je trčao 63:53 još 1970. godine u Belfastu. Kod žena, državna rekorderka je Lucia Kimani sa vremenom od 72:55, rekord je postavljen 2007. godine. Opet, usporedbe radi, Joan Benoit iz SAD-a je trčala 71:16 – 1981. godine u San Diegu.