Kako brzina i podloga na kojoj trčite utiču na povrede?

Pored stalnih inovacija koje proizviđači patika uvode, rizik od povreda je i dalje tu. Jedan od razloga za to je i što je svaki trkač priča za sebe, sa specifičnom konstitucijom i povredama koje ne zavise od godina, gena ili gomile drugih faktora.

1850

Pripremila: Ljilja Lukić

Neke od trkačkih specifičnosti su i brzina kojom trčite kao i podloga koju izaberete.

Neko voli trail, a neko je ljubitelj “gradske džungle” i asfalta.

Koja podloga je najbolja, i koliko brzo treba trčati da bi izbjegli povrede?

Odgovor na ovo pitanje nije lak.

Ako uzmemo u obzir podlogu, uprkos mišljenju da je trčanje traila zbog podloge bolje za zglobove, naučna istraživanja pokazuju nešto sasvim drugo. Dok trčimo, mozak je napet i stalno iščekuje dodir sa površinom, i pri tom koristi podatke od ranije, tj podešava koliko jako mišići nogu treba da se stegnu prije nego dodirnu tlo.

Zbog toga se dešava da kada tlo na trailu postane mekše, mišići se više grče, pa pritisak nogu na tlo ostaje isti. Tako se tijelo suočava sa pretjeranom ukočenošću, i to je razlog zašto trčanje po mekšoj podlozi ne znači nužno i smanjen rizik od povrede. Ukupni uticaj na noge ostaje isti, bilo da trčite trail, po plaži ili betonu.

Slično je i sa patikama, pa to može biti razlog zašto ultra udobne patike sa odgovarajućim đonom nisu rješenje za prevenciju povreda. Kao i kod mekše podloge, noge će nalijegati u patikama sa povećanom ukočenošću.

Šta je sa trakom za trčanje?

Dugo se smatralo da podloga trake za trčanje smanjuje rizik od povreda. Međutim, posljednja istraživanja su pokazala da je loš uticaj na Ahilovu tetivu 14% veći na traci nego kada trčite napolju.

Da bi smanjili mogućnost povreda, trkači bi trebalo da mijenjaju podlogu, kao što mijenjaju i treninge (intervali, tempo, LSD).

Osim stila trčanja i načina na koji stopalo dodiruje podlogu, na rizik od povreda utiče i brzina kojom trčite. Mnogi bi zaključili da ukoliko trčite brže, skloniji ste povredama.

Ali, opet, svaki trkač je drugačiji, i sporije ne znači uvijek i bolje. Neka istraživanja pokazuju da ako brže trčite, manje se oštećuju koljena, jer je potreban manji broj koraka da se pređe neka udaljenost nego kada idete sporije. Prema tom istraživanju, dugo sporo trčanje, pogotovo ako ste umorni, može dovesti do povrede koljena.

Zaključak bi bio da nema uopštenog pravila, jer ne prija svakom ista podloga ili brzina, ono što može da bude od pomoći je uvođenje vježbi snage, kao i promjena brzine i terena na kojem trenirate.

Vaši komentari

Banner