Pripremio: Dražen Filipović
Ukoliko želite poboljšati svoj lični rekord bilo u polumaratonu ili maratonu vjerojatno ste sve svoje snage usmjerili da trčite brže od zadnjeg najboljeg rezultata.
Za mnoge je formula vrlo jednostavna. Ukoliko želiš trčati brže, moraš raditi brže treninge. Međutim jaki i brzi treninzi predstavljaju veliko opterećenje za tijelo i time veću mogućnost ozljeda, stoga je preporučeni odnos brzih i sporih treninga 1 naprema 3.
Ukoliko se želite oprobati u trčanju ili unaprijediti svoj trkački trening, učinite to kroz naš MT trening klub.
Isto tako brzina zahtjeva dobru trkačku bazu. Kao što gradnja kuće započinje iz temelja i nastavlja se u fazama, tako i izgradnja brzine u trkača mora proći određene faze. Zato ovi treninzi zahtjevaju puno strpljenja, jer u suprotnom idemo u pretreniranost i ozlijeđivanje. Treninzi snage su neizostavni dio priprema svakog trkača, osobito ako želite povećati brzinu.
Stoga je u startu najprije realno odredite svoj nivo tjelesne spreme u kojoj se trenutno nalazite. Zatim imajte jasan cilj, trčite li samo radi zdravlja ili imate ozbiljnije trkačke ambicije (za jednog rekreativca).
Za one odvažnije namijenjen je dio koji slijedi.
Kako izgraditi brzinu?
Intervalni trening se smatra sigurnim putem koji će poboljšati vašu brzinu trčanja. Zasniva sa na brzim dionicama sa kratkim pauzama. Zavisno od nivoa tjelesne spreme i željenih rezultata postoje različite dužine dionica (200, 300, 400, 1000m) i broj ponavljanja istih. Drugi način kako možete raditi intervale jeste na osnovu mjerenja otkucaja vašeg srca.
Brdski treninzi su osobito važni za izgradnju brzine i izdržljivosti. Više o tome pogledajte u videu ispod.
Sprint treninzi su dionice od 100 do 200 metara gdje svoj maksimum dajete upravo u završnici od 20 metara. Preporučuje se 2 do 3 sprinta prije nekog intenzivnog treninga.