“Ukoliko pak trčiš da poboljšaš svoje performanse u drugim sportovima ili sudjeluješ na utrkama s ciljem da vidiš koliko si brz, onda si ozbiljan trkač (amater ili profesionalac ovisno o tome da li ti je trčanje izvor prihoda)”.
Analizirat ću kratko tri zanimljiva članka na ovu temu, obzirom na nedavne komentare na Moje trčanje.
1. Duck-chul Lee, PhD,*Russell R. Pate, PhD,† Carl J. Lavie, MD,‡ Xuemei Sui, MD, PhD,† Timothy S. Church, MD, PhD, and Steven N. Blair. Leisure-Time Running Reduces All-Cause and Cardiovascular Mortality Risk. J Am Coll Cardiol. 2014 Aug 5; 64(5): 472–481.
Istraživanje je provedeno na preko 55.000 ispitanika, a oko 24 posto ispitanika upražnjavalo je redovno rekreativno trčanje. Istraživanje je provedeno u vremenskom trajanju od 15 godina. Rekreativno trčanje prema prethodno navedenom istraživanju smanjuje rizik od smrtnosti svih tipova uzroka te značajno smanjuje rizik smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Dakle, ukoliko ste pripadnik skupine rekreativnih trkača onda ste zasigurno zaštićeni od preuranjene smrti cijelog niza potencijalnih uzroka (razne maligne bolesti, kardiovaskularne bolesti, razne sustavne bolesti). Ovim istraživanjem došlo se pored toga do zaključka kako je za ove pozitivne učinke trčanje od svega 5-10 minuta u prosjeku na dnevnoj razini (prosječna brzina 9-10 km na sat) sasvim dovoljno. Dakle, na tjednoj razini ukupno se radi o 35 do 70 minuta trčanja.
Osobni zaključak
Idealno bi za rekreaciju bilo upražnjavati trčanje triput tjedno do pola sata, ako vam je jedini cilj očuvanje zdravlja (istinski rekreativni trkač), iako dosadašnje studije nisu odredile točno vrijeme trajanja i intenzitet treninga rekreativnog trkača (misli se na točno definirane parametre. A tada bi trčanje moglo biti propisano kao lijek u točno određenoj „dozi“).
2. Alentorn-Geli E, Samuelsson K, Musahl V, Green CL, Bhandari M, Karlsson J. The Association of Recreational and Competitive Running With Hip and Knee Osteoarthritis: A Systematic Review and Meta-analysis. J Orthop Sports Phys Ther.2017 Jun;47(6):373-390.
Istraživanje je obuhvatilo ukupno preko 125.000 ispitanika, a ukupno je oko 111.000 ušlo u meta analizu. Ispitanici su podijeljeni u tri skupine: rekreativni trkači, profesionalni trkači i kontrolna skupina netrkača. Cilj je bio utvrditi učestalost osteoartritisa (OA) koljena i kuka u navedenim skupinama te utvrditi da li rekreativno trčanje smanjuje rizik od OA. Rezultati su pokazali kako rekreativni trkači imaju učestalost OA koljena i kuka oko 3,6 posto, netrkači oko 10 posto dok profesionalni trkači imaju povećanu učestalost OA sa preko 13 posto.
Osobni zaključak
Trčanje ne treba dizati na ozbiljan nivo ako želite smanjiti rizik od OA kuka ili koljena. Dakle, netrkači će u značajnom postotku učestalije razviti OA te bi im bilo bolje, kao i za sve ostale bolesti, da postanu rekreativni trkači. Rekreativni trkači smanjuju značajno rizik od OA. Profesionalni trkači povećavaju značajno rizik za razvoj OA, pa bi stoga rekreativni trkači trebali dobro razmisliti o ovom prije nego krenu u ozbiljnije treninge i utrkivanje. Studiju treba uzeti s rezervom obzirom da razni faktori kao pretilost, zanimanje i prethodne ozljede nisu uzimane u obzir. Studija nije također dala smjernice o točnim podacima koji razgraničavaju rekreativno i ozbiljno (amatersko ili profesionalno) trčanje.
3. Edilberto S. Barros, Dahan C. Nascimento, Jonato Prestes, Otávio Nóbrega, Claúdio Córdova, Fernando Sousa Daniel A. Boullosa. Acute and Chronic Effects of Endurance Running on Inflammatory Markers: A Systematic Review. Front. Physiol., Oct: 2017.
Radi se o meta-analizi preko 50 raznih objavljenih studija. Cilj je bio analizirati razne akutne i kronične upalne čimbenike kao odgovor na trčanje ultra distanci. Doima se kako trčanje ultra distanci ima učinke na razne upalne čimbenike (markere), kao što su interleukini i njima slične molekule. Obzirom na to, sasvim sigurno postoje brojni pozitivni i negativni učinci na zdravlje ultra trkača (neki su i dokazani). Ali, iako je opširna i dobro zamišljena, studija nije dala neke bitnije podatke, obzirom da su analizirana istraživanja bila nedostatna, nije bilo konzistentnosti u analizi parametara i markera. Studija je kao takva poslužila uvodu u nova, bolje ustrojena istraživanja koja bi dala konkretne podatke i smjernice.
Osobni zaključak
Većina tema iz domene trčanja, pa i ova, ne daju konkretne zaključke i smjernice. Iz svega se da zaključiti kako su ozbiljnija istraživanja tek u tijeku ili će se obaviti u bliskoj budućnosti. Samim tim, tek tada ćemo moći artikulirano raspravljati o temi ultra trčanja kao nečeg pozitivnog ili negativnog na zdravlje trkača. Dotad su sve rasprave samo stvar osobnog dojma i nedovoljne informiranosti.
Vaši komentari
