Pripremio: Dražen Filipović
U nastavku donosimo pet najčešćih zabluda vezanih za korisno i štetno djelovanje pojedinih namirnica.
1. Životinjske masti su nezdrave
Ovo je potpuna neistina koja je odavno proširena i uzeta kao činjenica, iz razloga jer životinjske masti sadrže dosta zasićenih masti koje su odgovorne za kardiovaskularna oboljenja. Međutim, veza između zasićenih masti i kardiovaskularnih oboljenja naučno nikada nije dokazana. U biti, nijednu hranu ne možemo smatrati zdravom ili nezdravom, nego samo količinu iste koju unosimo u svoj organizam.
2. Ljudi trebaju piti dvije litre vode dnevno
Riječ je o poluistini. Dnevni unos vode zavisi od brojnih faktora, poput težine osobe, koliko je fizički aktivna, te od godišnjeg doba tj. vanjske temperature. Minimalni dnevni unos vode je jedna litra pri sobnoj temperaturi, osobe prosječne tjelesne težine i niskih dnevnih fizičkih aktivnosti. Ne treba zaboraviti da gotovo pola litre vode unesemo dnevno kroz hranu, uz raznovrstan plan prehrane.
Sa druge strane tokom napornih dužinskih treninga trkača prosječan unos tekućine treba biti oko pola litre po satu. To svakako zavisi od vanjske temperature, vlažnosti zraka i drugih vremenskih parametara.
3. Sirovo povrće je zdravije od kuhanog
Ovo je istina i neistina u isto vrijeme. Prije svega postoji toliko vrsta povrća da je nezahvalno donositi određeni sud. Sa druge strane različite metode kuhanja ne utječu samo na nutrijente, nego i na samu fizičku strukturu povrća. Jedno je sigurno, toplota prilikom kuhanja slabi stanice povrća što pospješuje brže oslobađanje i apsorpciju nutrijenata. Možemo zaključiti da je učinak toplote na pripremu povrća niti dobar niti loš. Ono što je važnije od načina pripreme povrća jest njihovo redovito konzumiranje. Preporuka za trkače je da jedu povrće tri puta dnevno uz obrok, nikada odmah prije samog treninga, zbog spore probave istog.
4. Kruh i pekarski proizvodi debljaju
Riječ je o poluistini. Hrana sama po sebi ne deblja, nego količina iste koju unesemo. Pekarski proizvodi, prije svega kruh, sadrže priličnu količinu ugljikohidrata (40-50 g na 100 g) što može znatno utjecati na tjelesnu težinu. Osnovna svojstva ugljikohidrata jesu da opskrbljuju mišiće energijom. Zbog toga je njihovo konzumiranje idealno za fizičke aktivnosti poput trčanja. Međutim ukoliko niste dovoljno aktivni, a i dalje konzumirate veće količine krušnih proizvoda, ugljikohidrati će spriječiti razgrađivanje masti.
5. Večernji obroci debljaju
Riječ je o besmislici koja ne uzima u obzir vrstu hrane i dnevnu aktivnost osobe. Svakako, ukoliko dnevno više unosite nego trošite energije, neminovno je povećanje tjelesne težine. Za aktivne osobe, poput trkača, večernji obroci ne bi trebali predstavljati problem, nego su i korisni za bržu regeneraciju mišića.
(Izvor: datasport)
Vaši komentari
