Pripremio: Đani Kosović
Nedavna istraživanja su pokazala da praktikovanje trčanja unatrag pozitivno utiče na tijelo, ali također i na ispravno funkcionisanje mozga.
Bilo da se radi o atletičarima ili ljudima koji pate od bolova u zglobovima ili artritisa, trčanje, odnosno sama kretnja unazad pomaže, kako u fizičkom smislu, tako i na razvijanje kognitivne funkcije.
Više o ovoj temi na MT čitajte u jednom ranijem tekstu: LINK.
Davne 1915. godine, Amerikanac Patrick Harmon je navodno prešao put od preko 6000 km od San Francisca do New Yorka kako bi osvojio 20.000 USD oklade, hodajući unatrag. Harmon je koristio malo ogledalo kako bi vidio put kojim treba da se kreće. Nakon 290 dana neprestanog hodanja unatrag, tvrdio je da su mu zglobovi ojačali do te mjere da je potreban jak čekić da bi ih ozlijedio. Danas, kretanje unazad nije dobivanje oklada već unapređenje zdravstvenog stanja na jedinstven način.
Skora istraživanja bacaju novo svjetlo i otkrivaju iznenađujuće benefite od kretanja unatrag. Fizioterapeuti često propisuju kretanje unatrag kako bi umanjili bolove u donjem dijelu leđa, probleme sa koljenima te artritis. Također, kognitivne funkcije se poboljšavaju, npr. poboljšana memorija, vrijeme reakcije, te vještine potrebne za rješavanje logičkih problema. Može se zaključiti tako da je trening kretanja unatrag za sportaše bio značajno podcijenjen u prošlosti.
Janet Dufek, stručnjak za biomehaniku tako navodi da svega 10 do 15 minuta kretanja unatrag dnevno unutar 4 sedmice dovodi do povećane fleksibilnosti tetiva kod zdravih žena sportašica. Pored toga, hodanje unatrag ojačava mišiće ključne za stabilnost same kičme, smanjujući time i bol u donjem dijelu leđa.
Vježbe kretanja unatrag postale su dosta popularne, prije svega što se istima minimizira stres i opterećenje na zglobove koljena. Biomehanika kretanja unatrag značajno se razlikuje od mehanike kretanja unaprijed. Opterećenje na koljena značajno je manje usljed smanjenog radijusa pomjeranja. Suprotno od kretanja unaprijed, kretanje unatrag se uglavnom odvija korištenjem nožnih prstiju, pokretanjem drugih mišićnih grupa te sama peta rijetko da će u potpunosti biti na zemlji tokom kretanja unatrag.
Osim fizičkih prednosti, kretanje unatrag stimuliše i specifične nervne aktivnosti. Otkriveno je naime da kretanje unatrag povećava aktivnosti prefrontalnog korteksa mozga, odgovornog za kognitivne vještine čovjeka. Pojednostavljeno rečeno, pored treninga tijela, kretanje unatrag je i odličan i jedinstven trening za čovjekov um i razvoj/očuvanje kognitivnih sposobnosti.
Kako početi
Za početak, vrlo je važno posvetiti maksimalnu pažnju samoj sigurnosti, te prvo praktikovati hodanje. Što više stičete naviku i savladavate rutinu kretanja unatrag, možete postepeno povećavati brzinu kretanja te tako iz hodanja, lagano i postepeno preći u samo trčanje. Prijedlog je da ovu rutinu obavljate u trajanju od pet do deset minuta, nekoliko puta sedmično. Najbolje je da kretanje unatrag ubacite na početku ili kraju standardne trening sesije.
Za kraj
Vrijedi spomenuti da je Mostarac Vedran Ugljen, istrčao Mostarski polumaraton trčeći cijelu dionicu unatrag. Poduhvat za respekt!
(Izvor: runningmagazine.ca)
Vaši komentari
