Put do očuvanja zdravog hobija u rekreaciji

Vrlo čest problem s kojim se susreću početnici i novi trkači je ostanak u kontinuitetu aktivnosti, odnosno očuvanju zdrave rekreacije kao stila života.

1406

Piše: Ersan Bijedić

Pristup trčanju je najčešće takav da svi razmišljaju kako tu nema puno pameti, dovoljno je navući bilo kakve patike, izići napolje i trčati.

Tako u principu i jeste, ali ulazak u aktivnost sa sobom nosi i zamke, jednako kao i svaka druga rekreacija, sport, hobiji ili poslovi. Zato se vrlo često dešava da veliki broj onih koji počnu, ne ostanu u trčanju, a time nisu dobili ništa ni oni, niti bh. društvo kojem treba podizanje svijesti o važnosti bavljenja rekreativnim sportom.

Pri tome valja napomenuti da se trčanjem može baviti bilo ko, bez obzira na dob, ali i da to može učiniti rutinom koja će dugoročno poboljšati kvalitet njegovog života.

Pozitivni efekti

Nije nešto nepoznato, ali ukratko da ponovimo neke od benefita koje donosi bavljenje trčanjem, a odnose se na fizičko i mentalno zdravlje:

– trčanje samo 5 do 10 minuta dnevno povezano je sa smanjenom vjerovatnoćom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti;

– trčanje pomaže u očuvanju, pa čak i poboljšanju pamćenja i kognitivnih funkcija kako starite;

– brojne studije pokazuju pozitivan efekat na san. Trkači brže zaspu i imaju dublji san;

– za zdravo starenje jedna od najvažnijih komponenti je održavanje normalne tjelesne težine, čemu trčanje itekako doprinosi;

jača tijelo, kosti, ligamente, tetive, čime štiti i od osteoartritisa;

– ima jak pozitivan uticaj na raspoloženje i borbu protiv depresije (što ukazuje i jedna nova studija), pruža mogućnosti putovanja, upoznavanja novih ljudi i druženja…

Kako sačuvati naviku?

Sve ovo su detalji za koje će većina poručiti “dobro jutro Kolumbo”, svima su jasne prednosti, ali kako sačuvati naviku? Mnogi krenu, odrade čak i poneku trku, ali iz različitih razloga prestanu sa aktivnošću.

Da bi učinili trčanje zdravim hobijem i stilom života trebali bi se držati sljedećih početnih principa:

– Trening po osjećaju

Nemojte sebi nametati velike ciljeve na početku kako ne bi “sagorili”. Trčite da bi se osjećali bolje, a sva poređenja možete svesti na nivo da budete bolji od onoga što ste radili jučer, bilo po kilaži, kondiciji, ili osjećaju na trčanju. Uvodne treninge radite brzinom koju možete bezbolno trčati, a kasnije po želji i produžavati. To je konverzacijski ritam – tempo uz koji možete i pričati.

 – Postepenost

Kosti, tetive, ligamenti nisu kao mišići i trebaju puno više vremena da upiju novo opterećenje koje ste im nametnuli. Držite se jednakog obima treninga tri – četiri sedmice prije nego pređete na viši nivo. Povrede želite izbjeći jer one su vrlo često prepreka koja mnoge izbaci iz uvođenja u naviku.

 – Ima vremena

Vrlo često su razlozi odustajanja postavljanje pred sebe previše ciljeva koji negativno utiču na psihu ukoliko se u nekom trenutku učine nedostižnim. Trčanje je sport za cijeli život i puno je vremena pred vama.

 – Ne dozvolite loše uticaje okoline

Na trke u početku obavezno odlazite samo radi socijaliziranja i druženja, a ne radi takmičenja. Ukoliko vas ipak povuče vaš takmičarski karakter, jer je to ujedno i motivacija, krenite po redu (ne odmah na npr. maraton!), i računajte s tim da vam trčanje može ponuditi uvijek nove sportske ciljeve tokom čitavog života.

 – Učlani se u lokalni klub

Već sad i u BiH imamo dosta trkačkih rekreativnih klubova/grupa, a one su pokazale da imaju pozitivan psihološki efekat na trkače zbog grupnog angažmana kroz treninge i trke.

 – Zabavite se

Često ćete čuti kao izgovor za odustajanje od trčanje – dosada. Pruža dobar osjećaj poslije aktivnosti, ali istina je – teško ga je uvrstiti u rutinu zbog monotonije. Zato ga probajte učiniti zanimljivijim/zabavnijim. Možete usput istraživati mjesta na kojima ranije niste bili, različite trening rute, trčati sa kolegom i ispričati se umjesto sjedenja na kafi, bilježiti trčanje preko GPS gadgeta i pratiti različite nove metrike itd.

Za kraj

Prije ulaska u aktivnost bi svi trebali otići doktoru i obaviti preglede koje im propiše. Kasnije redovne kontrole su bitne i za rekreativne sportiste, jednako kao i za profesionalne. Žao mi je vidjeti da mnogi odustaju od trčanja, bilo u početnoj fazi, poslije nekog vremena, ili nekoliko godina jer bi glavna ideja trebala biti – uklopiti ga kao cjeloživotnu naviku i hobi. Tek kad naše kompletno društvo podigne sportsku kulturu na puno veći nivo, učini to dijelom svoje rutine koja će biti primjer novim naraštajima, moći ćemo iz te masovnosti očekivati značajnije rezultate i na profi razinama.

Vaši komentari

Banner