Tokio 2020: Ciljevi bh. maratonaca, trenutne pozicije i očekivane prepreke

Bosna i Hercegovina je dosad imala samo tri muška i jednu žensku predstavnicu na najtežoj olimpijskoj disciplini, maratonu, ne samo od nezavisnosti, nego i računajući period unutar bivše Jugoslavije.

2651
Sead Kondo, Srđan Samardžić, Alija Imamović

Piše: Ersan Bijedić

Znamo da je finansijska podrška koju mogu dobiti sportisti u našoj zemlji, posebno u ovakvim disciplinama, minimalna ili najčešće nikakva, pa činjenica da smo kao olimpijce imali samo Islama Đuguma, Đuru Kodžu, Željka Petrovića i Luciu Kimani i ne čude, jer s druge strane imamo norme koje valja ispuniti, a radi se o rezultatima za kakve treba izdvojiti godine posvećenosti treningu.

Ipak nakon nekoliko godina praznine za Olimpijske igre u Tokiu 2020. godine BiH ponovo ima i muške trkače koji se pojavljuju barem kao potencijalni kandidati. Šta oni trebaju napraviti i koliko je realno da se stvarno nađu na smotri najboljih sportista planete Zemlje?

Put do Olimpijade

Službene A norme za Tokio još nisu objavljene, ali se možemo voditi onim određenim za prethodnu Ljetnu Olimpijadu u Rio de Janeiru. Prvobitno je IAAF (Međunarodna atletska federacija) aprila 2015. godine odredio A maratonske norme od 2:17 za muškarce i 2:42 za žene. Potom su novembra iste godine A norme, prema u međuvremenu postignutim rezultatima, predefinisane u 2:19 za muškarce i 2:45 za žene. Kvalifikacioni period, odnosno razdoblje u kojem su trkači imali priliku ostvariti zadane norme, je bilo vrijeme od 1. januara 2015. do 11. jula 2016. godine. Slično je očekivati i za sljedeće Igre.

Naravno, A norme nisu jedini način za kvalifikaciju. Osim što direktan plasman na Olimpijadu osigura prvih 20 maratonaca sa SP-a, u Tokio je moguće otići i kao jedan od prvih 10 trkača na jednom od IAAF Gold Label maratona, naravno – ukoliko je takav plasman ostvaren tokom kvalifikacionog perioda (primjer je Anđelko Rističević iz Srbije koji se u Rio de Janeiro plasirao sa vremenom 2:34:48, ali mu je taj rezultat donio 10. mjesto u Istanbulu, odnosno na maratonu iz serije Gold Label).

Ko su kandidati?

Lucia Kimani

Lucia Kimani Mwahiki-Marčetić je tri puta predstavljala BiH na Olimpijadi, u Pekingu 2008. (2:35:47) je osvojila 42. mjesto, u Londonu 2012. nije završila trku, dok je u Rio de Janeiru prošlog ljeta bila 116. sa vremenom od 2:58:22. Ukoliko se odluči ponovo takmičiti (pošto je bilo najava da bi Rio trebao biti njena posljednja Olimpijada), za nju norma ne bi trebala predstavljati problem ni sa 39 godina koliko će imati 2020. Ona je bh. rekorderka već kao trostruka učesnica Olimpijade, a sa četiri nastupa bi vjerovatno postavila standard koji bi teško neko mogao ponoviti.

Danijela Kuna

Osim nje kao najbliža rezultatu za plasman na olimpijski maraton se nameće Danijela Kuna. Kuprešanka sa adresom u Splitu ima mogućnost trčati pod zastavom BiH ili Hrvatske gdje je konkurencija nemjerljivo jača. U svakom slučaju činjenica da je u 2016. godini sjajno napredovala istrčavši polumaraton za 1:18:53, a svoj prvi maraton za 2:47:54, govori da je vrlo blizu željenog rezultata.

Zahtjevne norme u muškoj konkurenciji

Kod muškaraca je konkurencija dosta teža, ukazuju to same brojke. Po svjetskom rekordu (2:02:57 kod muškaraca i 2:15:25 kod žena) razlika između žena i muškaraca nije 26 minuta (kolika je razlika između zadanih normi u dvije polne kategorije), već oko 12 i pol. Tako je razlika između ženskog rekorda i norme skoro 30 minuta, a kod muškaraca 16. Među kandidatima u BiH nemamo trkače tog nivoa, ali imamo kandidate, atletičare koji bi uz kvalitetan rad možda mogli do ovog velikog uspjeha.

Prije svega se tu ističe Srđan Samardžić (27 godina) koji je prošle godine trčao polumaraton 1:07 i 1:08 (a što je svakako jedan od pokazatelja njegovih mogućnosti i za maratonsku dionicu), dok se dva puta oprobao i na maratonu istrčavši u Crikvenici 2:40:51.

– Ti maratoni su bili samo navikavanje na tu dužinu. Znam da će, uz dalju pripremu i navikavanje na maraton, svaki put biti bolje, ranije je izjavio Samardžić za trcanje.net i poručio da je njegov cilj dostići A normu za Olimpijadu.

Za ovaj cilj će morati još dosta napredovati. Drugi bh. atletski reprezentativac, Alija Imamović (20), također spremno najavljuje olimpijsku ambiciju, ali sa svojih 1:12 na polumaratonu on ipak pred sobom ima još dosta posla. Međutim njegova velika prednost je mladost. Koliki je maksimum potencijala svakog pojedinca, najbolje će pokazati staza i rezultati u sljedećim godinama.

Osim spomenute dvojice zanimljivo je da je svoj drugi maraton (sa vremenom 2:29:06) početkom ove godine u Dubaiju pod zastavom Švedske istrčao Mirza Nalić (36) i poručio da mu je velika želja predstavljati BiH.

Đugum, Kodžo i Petrović

Đuro Kodžo

Tri bh. olimpijska muška maratonca koje smo spomenuli na početku teksta su Islam Đugum, Đuro Kodžo i Željko Petrović. Đugum je trčao olimpijski maraton u Atlanti 1996. i bio nosilac bh. zastave na otvaranju Igara. Njegov lični rekord, koji je istrčao da bi se kvalifikovao u Atlantu sa ispunjenom B normom, je 2:24:01. U Atlanti je trčao 2:47:38 i zauzeo 107. mjesto.

Pored njega na olimpijskom maratonu su nastupili Đuro Kodžo i Željko Petrović. Obojica u Sidneyu 2000. godine kad je Petrović bio 76. od 81 trkača sa vremenom 2:38:29, a Kodžo 78. sa vremenom 2:39:14. Inače Kodžin lični rekord je 2:16:45. Bh. rekord u maratonu međutim još od 1975. godine drži Sead Kondo (2:15:54) koji nije imao sreću nastupiti na Olimpijadi.

Vaši komentari

Banner