Pripremio: Dražen Filipović
Prema toj, istina, istorijski nepotvrđenoj priči, Fidipid je neposredno nakon što je stigao u Atenu od napora preminuo.
Na ideju organizacije takve utrke je došao Michel Bréal, koji je predložio da se utrka stavi u program prvih modernih Olimpijskih igara u Ateni davne 1896. godine. Ideju su podržali i Pierre de Coubertin, otac modernih Igara, kao i sami organizatori igara, Grci.
Ipak prvi maraton u istoriji nije bio onaj na samim Igrama, jer su primjerice Grci ranije organizirali izborno takmičenje za nastup na Olimpijadi. Na tom je prvom maratonu pobijedio Charilaos Vasilakos u vremenu 3 sata i 18 minuta.
Spiridon “Spiros” Louis je u toj utrci bio peti, ali je kasnije pobijedio na prvom Olimpijskom maratonu u vremenu 2 sata, 58 minuta i 50 sekundi. Ženski maraton je uveden u program igara dosta kasnije, na OI u Los Angelesu 1984. godine.
Vođeni mišlju da se vratimo na izvore maratonske discipline još u maju ove godine osigurali smo startnine za 36. izdanje autentičnog maratona. Pomalo zvuči nevjerojatno da je riječ tek o 36. izdanju autentične maratonske utrke, u kolijevci maratona, koji se trči prema legendi od maratonskog polja do Panathinaiko stadiona, jedne od glavnih turistički atrakcija Atene. To je i jedini stadion u svijetu u potpunosti izgrađen od mramora.
U nastavku pogledajte našu grčku trkačku avanturu.
Vaši komentari
