Posjetili smo: Kroz Olimpijski muzej u Lausannei godišnje prođe preko 250.000 ljudi

Na ulazu u Lausanneu (Švicarska) s istočne strane, a s pogledom na jezero Leman (ili Ženevsko jezero), u Olimpijskom muzeju koji godišnje u prosjeku privlači više od 250.000 posjetitelja, je smještena najveća svjetska arhiva (s preko 10.000 dokumenata) Olimpijskih igara.

1238

Piše: Ersan Bijedić

Pred muzej se dolazi kroz Olimpijski park udaljen 420m od obale jezera Leman, a neposredno ispred zgrade je vječni plamen gdje se svaki dan u podne može poslušati olimpijska himna.

Audiovizualna tura (možete izabrati jednu od osam jezičnih opcija) kroz zaista impresivan muzej otvoren 23. lipnja 1993. godine (dobio je nagradu Europskog muzeja godine za 1995.) u prijestolnici olimpizma (u Lausannei je i sjedište Međunarodnog olimpijskog odbora) i na inicijativu tadašnjeg predsjednika MOO-a Juana Antonia Samarana (iako originala ideja o pokretanju takvog muzeja potječe još od barona Pierrea de Coubertina, predsjednika MOO-a od 1896. do 1925. godine i pokretača modernih OI) započinje na trećem katu gdje se posjetitelji mogu upoznati s poviješću antičkih Olimpijskih igara vraćajući se 2.200 godina unazad i ponovnom rođenju modernih Igara u 19. stoljeću.

Na drugom katu je moguće vidjeti sportsku opremu sa OI niza vrhunskih sportaša, idola brojnih generacija zaljubljenika u pojedine olimpijske discipline. Na raspolaganju je za pregledati i preko 1.000 video snimaka slavnih olimpijskih trenutaka, a ovdje nas domaćin upoznaje i sa Omladinskim OI, kao i Parolimpijadom. Vizita završava na prvom katu gdje imamo priliku osjetiti olimpijski duh ulaskom u improvizirano olimpijsko selo kroz koje učimo o svakodnevnici sportaša (pripremi i ishrani), a zatim i vidjeti originalne olimpijske medalje sa svih održanih Igara dosad te testirati svoje sposobnosti kroz olimpijsku igraonu.

Predsjednik MOO-a od 2001. do 2013., Jacques Rogge, je 2007. godine potaknuo renoviranje muzeja koje je trajalo 23 mjeseca između 2011. i 2013. godine. Danas je to prošireno zdanje sa 2000m na 3000m kvadratnih prostora. Ispred zgrade muzeja se na 8.000m kvadratnih prostire Olimpijski park koji je dostupan svima (ulaz u zgradu muzeja stoji 18 švicarskih franaka ili oko 33 konvertibilne marke), a u kojem je između ostaloga smješten i veliki spomenik pokojnog Dražena Petrovića. Osim Petrovića u parku su i skulpture utemeljitelja modernog olimpijskog pokreta barona Pierrea de Coubertina, finskog atletičara Paave Nurmia i češkog dugoprugaša Emila Zatopeka. Park posjeduje i malu atletsku stazu gdje se posjetitelji mogu oprobati na jednoj od najatraktivnijih olimpijskih disciplina, dionici od 100m.

300.000

Olimpijski muzej u Lausannei je prošle godine posjetilo 300.000 ljudi što je rast od preko 50 posto spram posjeta prije renoviranja muzeja 2013. godine. Otad je muzej ukupno posjetilo 850.000 ljudi.

60

Posjet muzeju se završava ispred 60 izloženih medalja sa svih olimpijskih igara od 1896. godine u Ateni do danas. Među njima su i medalje sa Zimske olimpijade u Sarajevu 1984. godine. Na prvim modernim Igrama, 1896. godine, se za prvo mjesto dodjeljivalo srebrno odličje, za drugu poziciju brončano, dok trećeplasirani nije dobivao medalju.

50

Jedan od najpopularnijih dijelova muzeja je prostorija gdje je smješteno 50 olimpijskih baklji koje su nosile olimpijski plamen na svim Igrama od 1936. godine.

ZOI 1984. SARAJEVO

Stepenice u Olimpijskom parku imaju datume svih Igara i imena sportaša koji su od 1936. godine upalili olimpijski plamen na ceremonijama otvaranja manifestacija

Osim ucrtanih ZOI 1984. u Sarajevu na stepenicama koje vode u Olimpijski park pred muzejom u Lausannei, Igre u Sarajevu su dosta zastupljene s medaljama, originalnom bakljom kojom je Sanda Dubravčić (umjetničko klizanje) zapalila olimpijski plamen u Sarajevu, maskotom Vučko i nizom suvenira koje je moguće kupiti u ulaznom holu muzeja gdje vas uredno upozoravaju da “shopping nije olimpijski sport”.

OD SARAJEVA ATLANTI

Kao olimpijski grad Sarajevo je pred OI u Atlanti 1996. godine ovom gradu darovao medalju napravljenu od rastopljenog metala oružja iz posljednjeg rata. Sarajevska Dječija ambasada je kreirala 38 medalja (broj dotadašnjih gradova domaćina Olimpijskih igara) u čast djece poginule od djelovanja snajperista u Sarajevu tijekom rata 1992. – 1995. Jedna od tih medalja danas je izložena u Olimpijskom muzeju u Lausannei.

Vaši komentari

Podijeli objavu
Prethodni članakBečka škola: Jebo li me maraton, da me jebo!
Sljedeći članakMihret Delić: Moj prvi polumaraton
Moje trčanje - trcanje.net je prvi bh. specijalizirani web portal o trčanju. Cilj nam je popularizacija i promoviranje trčanja, prije svega u Bosni i Hercegovini. Osobit naglasak stavljamo na promociju prirodnih ljepota i kulturno-povijesne baštine naše zemlje.