Piše: Ersan Bijedić
To su: Cazin (5km, 10km, polumaraton, maraton), Gradiška (10km, polumaraton), Zenica (10km), Banja Luka I (polumaraton, maraton), Tuzla (polumaraton), Travnik (5km), Banja Luka II (10km, polumaraton), Banja Luka III (1160,70m – za 6, 12 i 24 sata ultramaraton) i Brod (5km, 10km, polumaraton).
Dosta informacija o mjerenju staza već imamo iz intervjua sa Lucijom Kolić, također AIMS mjeriteljicom sa A licencom iz Hrvatske, kao i iz jedne ranije teme o stazama.
Borut Podgornik
Borut Podgornik je rođen u Mariboru 27. 6. 1957. godine. Kao AIMS mjerioc staza radi 4 godine i ukupno iza sebe ima preko 60 izmjerenih staza (Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija). Uz to je i atletski sudija NTO ranga (National Technical Official) sa preko 500 suđenja različitih takmičenja, između ostalog je bio i glavni sudija na Europskom prvenstvu u krosu (Velenje, Slovenija). Iza njega je atletska karijera i lični rekord u maratonu koji je ostvario u Londonu 1988. godine: 2:20:56. Lični rekord u polumaratonu mu je: 1:06:59 (Mondsee, Austrija, 1988. godine), a na 10km: 30:50 (Beč, Austrija). Najznačajnijim uspjehom smatra pobjedu na maratonu u Reykjaviku (Island) 1988. godine.
Veliki pomak
Stanje po pitanju korektnosti staza u BiH se otad drastično popravilo i za svaku pohvalu je činjenica da ih sad većina ima adekvatno premjerenu stazu sa AIMS certifikatom. Podizanje svijesti na ovom planu itekako pripada i MT-u. U ovom tekstu je Podgornik dodatno pojasnio proceduru, važnost izmjerenih staza, kao i neke trkačke nedoumice.
– Kako je već objašnjeno u tim tekstovima, mjerenje se radi biciklom sa Jones counterom, kojeg treba po posebnom postupku iskalibrirati na tzv. kalibracijskoj stazi od barem 300,00 metara pa do 500,00 metara. Ta staza mora biti ravna (bez zavoja ili visinske razlike), sa istom podlogom kao sama staza trke (asfalt) i po mogućnosti bez prometa ili drugih faktora koji bi poremetili samu pripremu staze (šetači, biciklisti, životinje i slično). U obzir je potrebno uzeti i temperaturu vazduha, jer je čelični metar, kojim se mjeri ta staza iskalibriran na 20°C, a kod manjih temperatura metar se skupi i kod viših rasteže, priča Borut Podgornik.
Procedura
Na toj stazi se iskalibrira bicikl i dobija broj okretaja mjerača (Jones counter) za jedan kilometar.
– Ta se brojka uvijek poveća za 0,1%, što predstavlja faktor prevencije kratke staze (short course prevention factor), pa onda tako imamo tzv. radnu konstantu. Radna konstanta je broj okretaja Jones countera na tačan kilometar, uvećan za 0,1%. To uvećanje za 1m na 1km prati nas od početka do kraja mjerenja i uvijek, kod svih mjerenja, mora biti uračunato.
Na primjer, kod mog posljednjeg mjerenja sam dobio poslije kalibracije bicikla brojku 10.972,5 okretaja x 1,001 = 10.983,4725 okretaja. To je radna konstanta. Kad mjerim stazu i dobijam, na primjer broj okretaja 100.000 i podijelim sa radnom konstantom, ta je dionica onda 9.104,58 metara.
Onda se izmjeri predviđena staza i dobijeni broj okreta mjerne naprave na toj stazi 
podijeli sa radnom konstantom i dobijamo izmjerenu dužinu staze, koju treba onda korigirati na standardiziranu dionicu. Na kraju se bicikl još jednom iskalibrira (promjena temperature, promjena pritiska u gumama!) i dobije konačna konstanta. Dvije konstante (radna i konačna) se dalje saberu i podijele sa 2 pa se tako dobije konstanta dana, sa kojom se onda izračuna konačna dužina, kaže Podgornik.
Moja posljednja dobivena radna konstanta je 10.983,4725. Poslije mjerenja sam još jednom iskalibrirao bicikl i dobio 10.975,833333 okretaja x 1,001 = 10.986,80916666 – to je konačna konstanta. Kad zbrojimo obje konstante (10.983,4725 + 10.986,8091666) i podijelimo sa 2 (= prosjek), dobijamo 10.985,140833333. To je sad ta konstanta dana. Kad sad upotrijebimo tu konstantu na izračunu od 100.000 okretaja kao primjer: 100.000 : 10.985,140833333 = 9.103,20 m. To je 1,38m kraće od prvog izračuna (9.104,58m). Kad to sad upotrijebimo kod podešavanja dužine, znači da moramo produžiti stazu za 1,38m više od prvog izračuna.
“Lični rekordi” i “duže staze”
Nerijetko trkači u BiH slave “lične rekorde” na neadekvatno izmjerenim, kraćim stazama, ne propitujući ono što im je GPS uređaj kojim se vode pokazao u tim situacijama, dok s druge strane AIMS staze ne propuštaju nazvati “dužima”, jer im GPS pokaže 50, 100, 200m… pređenih više.
– Bicikl vozimo po najkraćoj liniji kretanja, a u zavojima tačno 30cm od ruba 
ceste. Znači u lijevom zavoju od lijevog ruba, a u desnom zavoju od desnog ruba, između zavoja treba voziti dijagonalom koja predstavlja najkraću liniju. Trkači znamo, da trčanje po toj liniji za vrijeme utrke praktički nije moguće, jer ne radimo dijagonale po najkraćoj liniji, u zavojima ne dolazimo 30cm do samog ruba, tako da nama GPS uređaji uvijek (!!) pokazuju veću dužinu (jasno, samo na certificiranoj stazi), pojašnjava Podgornik.
Kako se ponositi rekordom na kraćoj stazi?
Boruta smo zamolili da objasni važnost AIMS staza iz lične perspektive.
– Samo rezultati na tim stazama mogu se uporediti sa drugim pod istim uslovima, mogu ući u tabele najboljih rezultata, ličnih rekorda, znači statistika ih može prihvatiti. I sve više trkači žele trčati na tim stazama i biraju takve staze, baš zbog tih razloga. Ne znam kakvo zadovoljstvo imaju trkači koji se ponose sa npr. ličnim rekordom na 10km, kad je ta staza bila duga npr. 9,72km? U svijetu je to već dugo neophodno potreban standard, ali sve više i više dolazi i kod nas.
To je jedan razlog. A drugi je preciznost GPS uređaja, koji rade na bazi signala preko satelita.
– Kad taj signal na svom putu prema cesti nešto poremeti (oblaci, visoke zgrade, drveće, šuma, oštri zavoji i slično), signal se prekida i nastaju razlike kod konačnog rezultata. Kao dokaz tome je činjenica, da sa istim GPS uređajem na istoj stazi u različitim uslovima (ali po skoro istoj liniji trčanja) teško dobijamo uvijek isti rezultat, moguće su razlike i do 100 metara na 10km stazi. Kod mjerenja staze sa Jones counterom uvijek dobijamo istu dužinu!
Podgornik je ovo potkrijepio i sljedećim primjerima…
– Ja ponekad napravim tzv. “double check” i kod mjerenja biciklom (jasno, kod kretanja po idealnoj liniji!) upotrijebim i GPS uređaj (ne Garmin, nego Polar) i kod 10km sa biciklom GPS mi uvijek pokaže više i to od 40m – 70m. To je to. I još nešto. Ove godine sam trčao polumaraton u Tuzli na stazi koju sam ja izmjerio. Nastojao sam trčati što više po idealnoj liniji jer sam dobro znao kako je staza izmjerena (zavoji i td.). Rezultat: 21,32km!
Standardi u BiH se rapidno dižu
S obzirom da je izmjerio dosta staza, a neke i pretrčao, Podgornik ima dobar uvid u trkačku scenu BiH.
– Standard organizacije se rapidno diže, atmosfera je svugdje jako ugodna te sve više trkača se odlučuje da trči trke i u BiH. Kao što sam već rekao, ove godine sam bio u Tuzli na polumaratonu, jako me je sve pozitivno iznenadilo i sigurno ću opet doći tamo. I to sa više trkača iz Slovenije. Bio sam i na trkama u Gradiški, Cazinu (ali nisam trčao), pa je moj dojam isti.
Vaši komentari
