Razgovarao: Nicolae Golea
Ali zajedničko i profesionalnim i rekreativnim trkačima je da se u zimu stvara željeni rezultat i cilj za proljetnu sezonu. Kako se to slatkorječivo često dočara, na utrci se „samo“ istrči i nakloni za medalju.
Nije puno prošlo od završetka jesenje sezone i zadnjeg nastupa na polumaratonu u Crikvenici našeg perspektivnog dugoprugaša Alije Imamovića. Vremena za odmor nije ni bilo, osim blagog smanjenja intenziteta i to kraći period gdje je izvršena reorganizacija i priprema za oko dva i pol mjeseca jakih treninga za nove ciljeve i planirani napredak. Zavirili smo u jedan subotnji trening Alije Imamovića na kojemu je istrčao polumaratonsku dužinu u tempu sličnom kao na polumaratonu u Crikvenici gdje je osvojio prvo mjesto u kategoriji do 23 godine i bio četvrti ukupno sa vremenom 1:17:46.
– Trenutno sam u pripremnom periodu koji će trajati sve do početka marta mjeseca, s tim da ću imati par utrka u februaru, više kao uvođenje u sezonu do onih najbitnijih, kaže Imamović uz osvrt i na sezonu koja je iza nas:
– Protekla sezona jako je dobro završila sa dosta pozitivnih stvari koje nismo mislili da će se desiti, kvalitetniji rezultati nego smo očekivali i sponzorstva što je jako puno doprinijelo mom još boljem radu. Najbitnije je da budem zdrav, a planirane utrke su: Balkansko prvenstvo u polumaratonu (Priština, proljeće), Balkansko prvenstvo u maratonu (Zagreb, jesen), i maraton u Beču krajem marta kao najbitnija utrka do polovine 2017. godine. Baš punom parom radim za maraton i to će se pokazati. Pokušat ću još i da ispunim normu za Evropsko prvenstvo za mlađe seniore U23 na 10km. Ako se to desi onda se i plan malo mijenja. Ima još utrka koje su u planu, ali da ne nabrajamo sve.
Na gore spomenutom treningu Aliju je pratio na biciklu i tako mu pomagao, Armin Žunić, također mladi atletičar. Nerijetko to bude i neko od rekreativnih trkača sa kojima se Alija često druži i kroz treninge ali i na svim ostalim događajima vezanim za rekreativce i rekreativno trčanje.
– Svake sedmice se družim sa rekreativnim trkačima, dajem im podršku, motivišem ih. To je otprilike svake sedmice po jedan trening s rekreativcima. Meni je čast i zadovoljstvo svoje iskustvo dijeliti sa njima ali i učiti od njih. Ta volja i snaga koju imaju da dođu na trening nedjeljom i na -10 stepeni je stvarno za svaku pohvalu i ja to kod njih cijenim i uvijek ću biti uz te ljude, ne krije oduševljenje i prijateljski odnos sa kolegama rekreativcima Imamović.
– Ja radim dva puta dnevno, jedan trening ujutro – glavni, i jedan navečer – laganiji sa vježbama snage. Dosta mi je stvari trener Sead Kondo promijenio u treningu, jer radimo za maraton i polumaraton pa se mnogo dužinskih treninga napravi. Upravo oni igraju glavnu ulogu. Svakih 15 dana radim dužinu od 30 i preko 30 kilometara, svakih 7 dana radim dužine od 20 do 25 kilometara sa malo jačim tempom, jako puno kilometra prelazim sedmično. Tu su još i dionice i tempo na atletskoj stazi. Radim i brdske treninge, dionice uzbrdo i brdske dužine da se jačaju noge i vježbe tehnike trčanja, vježbe čuvanja konstantno istog ritma dok trčiš, onda to sve usavršavaš kada dođeš na ravnicu brzinskim treninzima. Podrška polako dolazi sa svih strana i to puno znači i motiviše me da još bolje radim. Jedan nam je zajednički cilj, treneru i meni, otići u Tokio 2020. – daću sve što treba zato, rekao je na kraju razgovora Alija Imamović.
Vaši komentari
