COVID-19 POSLJEDICE: Koliko treba trajati trkačka pauza i kako se vratiti u trening?

Bavili smo se na Moje trčanje s tim kako se postaviti u doba pandemije koronavirusa prema treningu, kako trčati u postojećoj situaciji, motivisati se, koje su potencijalne posljedice, koliko trčanje u pozitivnom smislu znači za imunitet, ali i na koji način mu može naškoditi.

2210

Piše: Ersan Bijedić

Nažalost, kako vrijeme prolazi, sve je veći broj ljudi koji su se već susreli sa virusom i preboljeli Covid-19, pa su sad u dilemi kad i na koji način se reaktivirati, odnosno vratiti u trkački trening?

Dvije dileme

Iako se trkači vole hrabriti time da imaju jači imunitet, primjeri sportista koji su se susreli sa bolesti ukazuju da nema pravila. Mnoge od njih je Covid-19 teško pogodio, dugo stvarao probleme ili ostavljao posljedice.

Ukoliko se želite oprobati u trčanju ili unaprijediti svoj trkački trening, učinite to kroz naš MT trening klub.

Tako je nedavno brzohodač svjetske klase, Britanac Tom Bosworth (30), na BBC-u zbog vlastitog neugodnog iskustva upozorio sportiste da se polako vraćaju u trening poslije prebolovane bolesti Covid-19. “Odradio sam u maju prve tri sedmice povratničkog treninga.

U ovom tekstu donosimo informacije iz studija i odrednice medicinskih stručnjaka, ali napominjemo da je ključno da se za vaš konkretni slučaj javite i pratite upute vlastitog doktora.

Početkom juna sam se opet osjećao umorno. Čak i lagana aktivnost me ostavljala bez daha. Treninzi su bili agonija. Izgubio sam čitav juni i odradio samo neke lagane treninge u julu. Bilo je prilično čudno jer sam se osjećao potpuno fizički nespremnim, a nisam bio bolestan. Tek u augustu je postalo bolje. Poslije bolesti nemojte odmah krenuti u trening. Dozvolite tijelu još dvije sedmice da se oporavi”.

Pred trkačima koji su prebolovali Covid-19 su dva osnovna pitanja: koliko treba trajati potpuna neaktivnost i kako se potom vratiti u trening.

Pauza zbog bolesti

Prvo pitanje je koliko pauzirati jer simptomi i težina bolesti nisu u svakom slučaju jednaki. Također bolest, osim pluća i srca, može ostaviti posljedice i na druge organe, a neke šire informacije o dugoročnim posljedicama ćemo tek saznati. Odrednicama za dužinu pauze se bavio Američki koledž za kardiologiju (LINK).

  • Asimptomatski sportisti koji su pozitivni na Covid-19 ne bi trebali trenirati najmanje dvije sedmice od trenutka pozitivnog rezultata testa, odnosno slijediti izolacijske smjernice. Ako ostanu bez simptoma, slijedi im lagan povratak u aktivnost koju treba voditi uz upute doktora.
  • Za asimptomatske osobe sa otkrivenim antitijelima na Covid-19, preporučuje se isto kao za asimptomatske sportiste sa pozitivnim rezultatima testa.
  • Za sportiste koji razviju blage simptome preporučuje se netreniranje dvije sedmice nakon uklanjanja simptoma bolesti (dakle poslije oporavka od bolesti još dvije sedmice netreniranja). Ovdje se navodi i potreba da se za oporavljene osobe spremne za nastavak treninga razmotri mogućnost srčane ozljede te provede klinička kardiovaskularna procjena.
  • Ranije hospitalizirani ili teže bolesni pacijenti sa Covid-19 predstavljaju veći rizik. Za njih se preporučuju najmanje dvije sedmice odmora nakon uklanjanja simptoma prije nego što se podvrgnu pažljivoj kliničkoj kardiovaskularnoj procjeni uz razmatranje ponovljenih kardioloških ispitivanja, nakon čega slijedi postepeni povratak u trening.

Povratak u trening

Trkači se prvenstveno ne bi smjeli kao početnom tačkom voditi treningom na kojem su bili prije bolesti. Ovim pitanjem se bavio trkački autoritet među doktorima, dr. Jordan Metzl i njegove kolege sa Instituta za sportsku medicinu u New Yorku (LINK).

Generalno se preporučuje postepeni povratak u aktivnost ovim redoslijedom:

– 1. SEDMICA: 50 posto nivoa ranijeg treninga
– 2. SEDMICA: 70 posto nivoa ranijeg treninga
– 3. SEDMICA: 80 posto nivoa ranijeg treninga
– 4. SEDMICA: 90 posto nivoa ranijeg treninga
– 5. SEDMICA: povratak u regularni trening.

Ne mora značiti da će svi biti sposobni odmah se vratiti i na 50 posto treninga, tako da ovo treba uzeti sa rezervom i slušati svoje tijelo. Ukoliko primijete kratkoću daha ili nelagodu u prsima, trkači se trebaju povući sa treninga i opet konsultovati sa doktorom. Kao trkač dr. Metzl je svjestan da je povratak u trening opasan teritorij za ambiciozne takmičare.

– Trkači su programirani da trče kroz sve probleme, bolest, loše vrijeme, stres… Ne dozvoljavamo da stvari budu neodrađene ili da nam nešto stane na put. Ali sad nije vrijeme za takav pristup. Jako je važno u ovoj situaciji metodično prići trčanju poslije preležane bolesti Covid-19, upozorio je dr. Jordan Metzl za Womens Running.

Vaši komentari