Piše: Ersan Bijedić / Video: Dražen Filipović
Testiranje je napravljeno u “Sport Studiu” u Banjaluci, najbolje opremljenoj laboratoriji u Bosni i Hercegovini za spiroergometriju (engl. Cardiopulmonary Exercise Testing – CPET), a u koji dolaze domaći, ali i strani vrhunski sportisti, da ih testira doktor nauka sportske fiziologije, Ratko Perić.
U ljubaznom timu “Orthosport Studia”, iz kojeg su nam strpljivo nastojali objasniti sve procedure, su još bili dr. Milica Antonić, specijalizant sportske medicine te laborant Predrag Radonić.
U video prilogu ćete vidjeti da smo radili:
Više o djelatnosti koju obavlja “Sport Studio” i ambulanta “Orthosport”, čiji je osnivač prof. dr. sc. Aleksandar Jakovljević, specijalista ortoped, saznajte preko web prezentacije (LINK), ili njihovih društvenih mreža (LINK1, LINK2).
– analizu sastava tijela – BIA tehnologijom;
– analizu hidratacije – Osmocheck;
– skeniranje stopala – Foot scan;
– spiroergometriju praćenu EKG stres testom te analizom laktata i glukoze.
Poseban fokus ambulante “Orthosport” je rad sa sportistima – sportska testiranja, pripreme i oporavak nakon sportskih takmičenja, tretman povreda ili bolova izazvanih sindromom prenaprezanja. Jedinstvena ustanova ovog tipa u regiji, raste i razvija se od 2010. godine.
Zlatni standard
Trkačima posebnu pažnju privlači spiroergometrija koju smo imali priliku raditi pod vodstvom vrhunskog stručnjaka, entuzijastičnog dr.sc. Ratka Perića, koji nam je za uvod održao i jednoipolsatno predavanje na temu fiziologije trčanja, važnosti spiroergometrije u određivanju specifičnih zona treninga za svakog pojedinca, aerobnim i anaerobnim kapacitetima, metabolizmu itd.
Potom je proveo spiroergometrijsko testiranje. Laički objašnjeno, sportista, dok nosi masku na licu kao i nekoliko dodatnih aparata na tijelu, uvodna 2 minuta na traci za trčanje miruje, potom kreće sa hodanjem (brzina 6km/h i 7km/h). Opterećenje se povećava za 1km/h svako dvije minute, a na svakih 30 sekundi prije prelaska na novi nivo, od sportiste u trku se iz prsta uzima uzorak krvi kako bi se izmjerili laktati i glukoza. Test prestaje kad trkač postigne maksimum, ili prostije rečeno kad više ne može izdržati zadani tempo.
– Spiroergometrija trenutno predstavlja zlatni standard što se tiče određivanja funkcionalnih kapaciteta, odnosno onoga što je sportistima najinteresantnije, uvida u njihov metabolizam i trenutni kondicioni nivo pripreme, kazao je Ratko Perić za Moje trčanje.
Dr. sc. Ratko Perić (38) je 2014. godine stekao interdisciplinarni doktorat iz oblasti Sportske fiziologije na Fakultetu Sportskih nauka Univerziteta u Grazu (Austrija) na temu modernih dijagnostičkih metoda u sportskoj fiziologiji. Prošle godine je završio Postdoktoralna istraživanja na Univerzitetu Alborg (Danska). Iz bogatog radnog iskustva izdvajamo da je bio istraživač na Institutu “CAR – Centre d’alt Rendiment”, Odjel za sportsku medicinu u Barceloni (Španija), sportski fiziolog na odjelu za sportsku medicinu i dijagnostiku u Grazu (Austrija) te istraživački Post-doktorant na Univerzitetu Oxford Brooks (V. Britanija). Sarađivao je kao sportski fiziolog sa sportskim kolektivima FC Espanyol i FC Barcelona, austrijskim Sturmom i GAK-om, reprezentacijom Španije u odbojci, reprezentacijom Argentine u atletici i mnogim drugim. Autor je brojnih radova i knjiga na njemačkom i engleskom jeziku iz oblasti sportske fiziologije s akcentom na metabolizam. Govori četiri strana jezika. Perić je i trkač – maratonac.
– Ono što podrazumijevam pod tim je prevashodno maksimalna potrošnja kiseonika (VO2max), određivanje aerobnih i anaerobnih kapaciteta, potrošnja masti i ugljenih hidrata, način disanja, ekonomija trčanja, itd. Putem spiroergometrije sportisti, što profesionalni, što amateri, dobivaju direktan uvid u svoje trenutno stanje organizma i na osnovu toga kreiraju trening karakterističan za njihovo tijelo, s ciljem razvoja fizioloških karakteristika specifičnih za njihovu vrstu sporta. Prednost ove metode, odnosno ono što je izdvaja od svega, je što omogućuje direktan uvid u stanje organizma. Napokon smo u situaciji da naši sportisti ne moraju da koriste, da tako kažem, onu “suhu” teoriju, kad teoretski izračunavaju trening zone. Te trening zone se zasnivaju na procentualnim podiocima od indirektno (napamet) određene maksimalne potrošnje kiseonika ili maksimalne i srčane frekvencije u mirovanju (LINK). Kad tako radite organizaciju treninga, dođete u situaciju da vam cijela populacija skoro pa isto trenira i da efekat treninga zavisi od čiste slučajnosti i koliko će baš vas ovakav pristup da „pogodi“. Ako želite rezultate, pogotovo na međunarodnoj sceni, takav pristup nije moguć. Zato radimo spiroergometriju, da dobijemo direktan uvid u individualne parametre specifične za osobu koja se u tom trenutku testira i na osnovu toga damo preporuke kako da dalje trenira, s ciljem razvijanja onih fizioloških karakteristika koje su specifične za sport kojim se osoba bavi, pojasnio je Perić.
Različiti su paketi testova koje možete obaviti uz spiroergometriju pa tako i cijene ove usluge variraju. Uz grupna testiranja (10 i više osoba) su mogući popusti, a više detalja saznajte u direktnom kontaktu sa osobljem Sport Studia (LINK).
Za koga je test?
Na spomen testa rekreativnim trkačima, vjerovatno bi mnogi reagovali sa: “ma ja trčim pomalo, rekreativno, to je za profesionalce”. Međutim spiroergometrija je važan dijagnostički alat koji omogućuje uvid prvenstveno u zdravstveno stanje, pa onda i kondiciono.
– Nažalost zastupljeno mišljenje amatersko – rekreativne populacije jeste da je ovo nešto što samo profesionalci trebaju da rade. Naprotiv! Mislim da moram da ih ispravim i objasnim da nisu svjesni koliko griješe. Profesionalni sportisti su redovno podvrgnuti, što ljekarskim, što dijagnostičkim testovima različitih vrsta. Amateri, a pogotovo oni koji nemaju tu pozadinu profesionalnog sporta, koji nemaju uvid u svoje što zdravstveno, što kondiciono stanje – ovo je jedna obavezna start-up metoda. Ovako sve treba da počne. Pogotovo za one koji tek ulaze u svijet trčanja. Naravno, kad uđete u svijet trčanja, prvo morate da znate da li ste zdravi. Putem ovoga ostvarujemo uvid u funkcionalnost vašeg srca, pluća i metabolizma te kako oni reaguju na opterećenje. Na osnovu tog svog trenutnog stanja dobijete preporuku kako da tačno i specifično dalje trenirate u smjeru ostvarivanja svog cilja. Naravno, u jednom trenutku, kao posljedica adaptacije tijela na trening opterećenje, doći ćete u situaciju, a što su svi trkači već iskusili, da jednostavno nema više napretka. Koliko god da treniraju oni su tu gdje jesu i nema više poboljšanja rezultata. To je znak da se tijelo adaptiralo i da je vrijeme da se promijeni trening. To je trenutak gdje treba definitivno da (ili po prvi put) uradite spiroergometriju jer znači da ste u tom trenutku “dotakli krov”. Ne možete više ići dalje. U tom trenutku trebate raditi spiroergometriju da vidimo vaše trenutno stanje i radimo optimizaciju i izmjene u preporukama treninga da dalje poboljšavate svoje parametre, zaključio je dr.sc. Ratko Perić.
Spiroergometrijski test je unaprijeđen u odnosu na klasičan ergometrijski test time što podrazumijeva i mjerenje razmjene gasova, čime je omogućeno određivanje funkcionalnih kardiovaskularnih, disajnih i metaboličkih parametara, a time i ukupnog aerobnog kapaciteta organizma, radne i ventilatorne efikasnosti. Mjerenja plućne i srčane funkcije u mirovanju slabi su prognostički faktori za određivanje stepena intolerancije napora. Za razliku od toga, spiroergometrija, putem analize razmjene respiratornih gasova u svakom pojedinom udahu u miru i tokom opterećenja, omogućava dobijanje podataka o plućnoj ventilaciji, potrošnji kiseonika (O2), stvaranju ugljendioksida (CO2), frekvenciji srca (HR), maksimalnoj potrošnji kiseonika (VO2max), metabolizmu mišića, aerobnim i anaerobnim kapacitetima, ventilatornoj ekonomičnosti (VE/VO2 & FeO2), brzini kretanja (km/h), radnoj snazi (Watt), te drugim parametrima u toku fizičke aktivnosti. Spiroergometrijsko testiranje praćeno mjerenjem laktata i glukoze u krvi dodatno omogućava uvid u metabolizam mišića u mirovanju sve do maksimalnog opterećenja (sposobnosti organizma da oksidira masti i ugljene hidrate), kao i uvid u prehrambene navike subjekta. Uporedo sa određivanjem maksimalne potrošnje kiseonika (VO2max), pod nadzorom dr. Milice Antonić radi se stres EKG gdje je ispitanik spojen na 12 kanalni aparat, te se u svakom momentu mogu uočiti potencijalna odstupanja od normalnog rada srca prilikom opterećenja. Testiranje traje do 60 minuta.
Više info o testu i pripremi za njega na LINK-u.
Vaši komentari
