Pripremio: Dražen Filipović
Kao što je tijekom ljetnih mjeseci trkačima potrebno određeno vrijeme prilagodbe, isto vrijedi i za hladnije dane.
Dok trčimo većina krvi je usmjerena na mišiće, kojima je potrebno dosta kisika dok rade. Međutim, kod hladnijih vremenskih uslova, tijelo radi još napornije kako bi zaštitilo i održalo temperaturu vitlanih organa. Samim time, mišići dobivaju manje kisika putem krvi, što se održava na samo trčanje. Osim toga krvne žile se sužavaju na hladnoći što smanjuje protok krvi. Hladnoća utječe i na živce koji sporije prenose signale, što može dodatno usporiti rad mišića.
Svakako to ne treba biti razlog da prestanete trčati tokom hladnijih dana. Dok trčite mišići se zagrijavaju i tijelo normalno regulira temperaturu. Problem nastaje kada stojimo na hladnoći, mišići se tada ohlade i počnu tresti kako bi se tijelo zagrijalo. Stoga je bitno kretati se kada je vani hladno.
Drugo pitanje je: da li hladnoća utječe na tempo trčanja?
Manje varijacije temperature od one idealne za trčanje (oko 7 stepeni) neće mnogo utjecati na tempo trčanja. Drastično smanjenje tempa trčanja nastaje na temperaturama ispod -12 stepeni, kada je tempo sporiji i do 27 sekundi po pretrčanoj milji. U takvim ekstremnim uslovima tijelo se prvenstveno brine da zagrije zrak koji udišemo prije nego dođe do pluća, i zadrži temperaturu vitalnih organa. Na ovakvim temperaturama mišići postaju krući i sam pokret manje fluidan, korak je kraći, osobito ako trčimo po klizavom terenu.
Dodatno nas još i usporavaju slojevi odjeće koju nosimo na hladnoći. Više o tome kako se obući tijekom zimskih dana saznajte ovdje.
(Izvor: runnersworld.com)
Vaši komentari
