Borislav Đurđević: Vidovdanska trka jedina u bivšoj Jugoslaviji ima “IAAF Bronze Label”

Razgovarao: Nicolae Golea

Za manje od mjesec dana pred nama je 21. izdanje Vidovdanske trke, tačnije 24. juna. Iskoristili smo priliku da detaljno porazgovaramo o prestižnoj „desetki“ ali i drugim veoma bitnim stvarima u svijetu atletike sa direktorom trke Borislavom Đurđevićem.

Pored toga što je najodgovorniji čovjek Vidovdanske trke, Borislav je i predsjednik Atletskog saveza Republike Srpske te predsjednik Atletskog kluba Brčko, član Upravnog odbora Atletskog saveza BiH te član AIMS-a (Svjetska federacija trka i maratona).

– Vidovdanska trka je krenula 1996. godine kao program resocijalizacije mladih nakon rata. Od 2000. godine je na svim domaćim kalendarima i postala je, u zemlji i regionu, veoma ugledno takmičenje. Od 2004. je primljena u punopravno članstvo AIMS-a, a 2008. ju je Svjetska atletska federacija dodjelom posebnog priznanja uvrstila u kalendar svojih najelitnijih takmičenja od globalnog značaja. Od tada do danas držimo, naravno uz sve probleme i napore, tu poziciju i veoma smo spremno dočekali reformu IAAF-a i EAA-a koja je upravo u toku, govori za trcanje.net Borislav Đurđević i nastavlja:

– Vidovdansku trku prosječno podržava 300 do 400 volontera svake godine, imamo odličnu saradnju sa svim gradskim službama, od komunalnih, policijskih do putnih. Najmanje razumijevanja, u principu, imamo od političara jer oni, često imam osjećaj, žive u nekom svom svijetu, ali i to se polako mijenja jer pritisak koji pravimo je veoma snažan kao i argumenti koje imamo u rukama.

Priznanje IAAF-a

Vidovdanska trka je u samom vrhu „desetki“ u svijetu, uz bok metropolama koje imaju uličnu trku na ovoj distanci, a to je potvrđeno i petim „IAAF Road Race Bronze Label“ certifikatom dodijeljenim prošle godine.

– Prošle godine smo peti put u svojoj istoriji od strane Svjetske atletske federacije IAAF-a dobili label i po tome smo jedini sa prostora bivše Jugoslavije i ovog dijela Evrope do sada. Ove godine taj status branimo, a nema razloga da u tome ne uspijemo. Pravila i zahtjevi su se malo izmijenili, puno su strožiji, tako da će IAAF redukovati broj onih koji sačinjavaju svjetsku ligu trka i maratona. Kako vidimo, mi smo u igri da ostanemo u najelitnijem društvu. Očekujemo da će samo pet trka na deset kilometara u svijetu potvrditi taj status. Zato smo veoma ozbiljno shvatili sve zadatke koji nam predstoje i u ovom momentu mogu reći da ćemo sigurno imati najkvalitetniju trku ove godine u Evropi. U svijetu očekujemo da budemo plasirani barem na treće ili četvrto mjesto, sve zavisi da li će Njujork pojačavati svoju „desetku“, šta će uraditi Prag sa Tesco 10 km trkom početkom jeseni, ali računam da smo u ovom momentu prilično sigurni u elitnom društvu, objašnjava Borislav Đurđević.

Centralna atletska destinacija u svijetu

Takva jedna ugledna trka koja svoj jak status drži u svjetskim atletskim okvirima zasigurno donosi Bosni i Hercegovini mnoge benefite ili su oni još uvijek nedovoljno iskorišteni?

– Brčko će zajedno sa Olomoucom u Češkoj zadnje nedjelje juna biti proglašeno za centralnu atletsku destinaciju u svijetu. To je ogroman rezultat koga, bojim se, često nismo ni svjesni. Atletskom savezu Bosne i Hercegovine Vidovdanska trka predstavlja veoma važnu, da ne kažem ključnu, referensu i diže mu ugled u svijetu. Naravno, mi očekujemo da u regionu još neko pođe našim stopama jer imamo prilično dobro organizovanih i kvalitetnih trka i maratona, prije svega mislim na Ljubljanski maraton koji je godinama sjajno organizovana atletska manifestacija. I država Bosna i Hercegovina vuče ogromne bonitete samom činjenicom da ima sportsko takmičenje koje godinama traje i koje je godinama izuzetno cijenjeno u svijetu. Vjerujte mi, bilo gdje da odem, ja ili neko iz našeg tima, veoma smo uvaženi. Ljudi iz vrha svjetske atletike odavno imaju poseban respekt prema nama i prema onome što mi radimo, tvrdi Đurđević.

Nismo mogli, a da se ne dotaknemo trenutnog stanja bh. atletike:

– Već duže vrijeme atletika je u BiH najtrofejniji, najozbiljniji i veoma organizovan sport. Na posljednjoj Olimpijadi, atletika je sačinjavala osamdeset posto olimpijskog tima BiH sa A normom, a ako uzmemo u obzir i putnike na Olimpijadu koji su išli na posebne pozivnice, opet je taj procenat premašio pedeset posto, iznosi činjenice Đurđević.

Ako pogledamo samo na prvu odmah je jasno da je taj procenat došao s neznatnim ulaganjima države u atletiku. Što bi tek bilo da su ulaganja puno veća i da svi talentirani atletičari u našoj zemlji imaju realne uvjete da napreduju.

Više novca za navijačku grupu nego za atletiku

– Ne samo kod nas već svagdje u svijetu, problem atletike je što je ostala čist i nekomercijalizovan sport. Za razliku od takozvanih kladioničarskih sportova, naše mogućnosti su u prikupljanju finansija pa i u izgradnji infrastrukture daleko manje. Ali, ozbiljne države to rade drugačije od nas. One prioritetom subvencioniraju bazične sportove gdje je lider atletika dok je kod nas situacija katastrofalna, govori Đurđević te otkriva rezultate jedne interne analize:

– Od 2000. godine pa do danas, u BiH je iz budžeta na svim nivoima u sport „investirano“ preko dvije milijarde maraka, a od toga su u bazične sportove, posebno atletiku, ušli samo promili. To je ogroman novac i nikada mi neće biti jasno gdje je otišao. Nemamo infrastrukturu, nemamo tako reći ništa. Ustvari nisam u pravu, imamo na stotine svjetskih i evropskih prvaka u raznoraznim kikboksovima, karateima i sličnim stvarima. Često imam osjećaj da političari kroz bogata sponzorstva tih sportova o trošku poreskih obveznika školuju svoje zaštitare i tjelohranitelje. Seoski fudbalski klubovi, a da ne pričamo o onima koji su koju oktavu višeg ranga, crpe ogromna sredstva, a rezultata nemamo nigdje. Čak smo našli da je država sa više novca sufinansirala odlazak jedne navijačke grupe u inostranstvo nego što je ukupno atletski sport te godine dobio subvencija. Ne kukam, ali sam dužan ovo da kažem jer kao koordinator BiH za trke i maratone, zatim član najviših organa Atletskog saveza BiH i predsjednik Atletskog saveza Republike Srpske, nemam pravo da prećutim te činjenice.

5 zvjezdica

Zadnje vrijeme je vidljiv ozbiljan razvoj rekreativnog trčanja u BiH, a time i mnogo novih trka diljem zemlje. Kako u Atletskom savezu gledaju na to sve?

– Jako je dobro da svaki grad ima trku, polumaraton ili maraton. Oni doprinose razvoju opšte sportske i zdravstvene kulture, zatim afirmacije atletike i zdravog života. Mi u Savezu oko toga imamo jasan stav: to je dobro, ali u kalendare ulazi samo ono što je dio Saveza i što ispuni organizacione standarde. Ostalo je daleko bliže turističkim manifestacijama nego sportskim, kaže Borislav Đurđević te dalje objašnjava:

– Ustvari to je ono što je dobro, imamo široku simbiozu sporta, kulture, turizma i afirmacije zdravog života, tako da nije puno važno da li je neka trka ili maraton na kalendaru ili ne, važno je da se održava i da je dobro i stručno organizovana. U svemu tome i u cijelom svijetu se malo luta. Posebno je Evropska atletska federacija kasno reagovala oko uspostavljanja pravila, a sada to već izgleda prilično dobro, definisano i jasno – tako da svaki organizator koji se ozbiljno posveti tom poslu može znati na kojem je nivou u organizacionom smislu. Mi ove godine imamo šest, sedam trka, maratona i polumaratona kojima je Evropska atletska federacija dodijelila status ozbiljnog takmičenja, i Vidovdansku trku koja ima maksimalnih pet zvjezdica kvaliteta i naravno najviši status takmičenja od globalnog značaja koji joj je dodijelila Svjetska atletska federacija. Mislim da ćemo do kraja godine u odnosu na svjetska i evropska iskustva, pa i preporuke IAAF-a i EAA-a imati strogo definisana pravila organizacije ovih atletskih manifestacija – prije svega kada su u pitanju sanitetsko obezbjeđenje,  fizičko obezbjeđenje, pravna zaštita učesnika, doping kontrola, ekološki momenat kao i ostale stvari koje su sastavni dio takvih projekata.

Generalno gledano, kao čovjek iz Atletskog saveza, Borislav je zadovoljan razvojem rekreativnog trčanja kod nas:

– Da zaključim, veoma sam zadovoljan razvojem i rekreativnog i takmičarskog momenta kroz trke u BiH, ali prostora za napredak narednih godina sigurno ima. Što se mene tiče najbolja je kombinacija kvalitetnog takmičenja na kome učestvuju referentni atletičari sa obaveznom doping kontrolom i rekreativnog pristupa organizaciji – jer smo time ispunili sve ciljeve i zahtjeve koji se stavljaju pred neku trku ili maraton. Mi smo spremni, i to uveliko činimo, da naša iskustva podijelimo sa svima pa da i pomognemo gdje treba, poručuje Borislav.

Rekord 28:11

I za kraj da se vratimo na Vidovdansku trku. Koje rezultate možemo očekivati na ovogodišnjem izdanju i neka poznata imena?

– Na našem listingu elitnih takmičara koga smo prijavili IAAF-u je petnaestak učesnika Olimpijskih igara. Tu su i neki takmičari iz najužeg svjetskog vrha, ali razumjećete, u ovom momentu nećemo govoriti o imenima. Očekujemo da će se trčati oko 28 minuta što je ekstremno dobar svjetski rezultat. Mi imamo jedan hendikep, što je obavezno temperatura prilično visoka i nije povoljna za velike rezultate, ali prilično smo sigurni da će naš rekord staze od 28:11 biti oboren – govorim o muškoj konkurenciji. Rekord naše staze od 32:04 u ženskoj konkurenciji je izuzetno vrijedan rezultat – nije nerealno da i on padne, ali sačekajmo 24. jun i temperaturu koja će biti tog dana, rekao je za kraj razgovora Borislav Đurđević.

Vaši komentari