Piše: Ersan Bijedić
Po onome što ukazuje vremenska prognoza, mogli bi ipak, slično onome prošle godine, imati dobre uslove za trčanje maratona u nedjelju, međutim nekoliko prethodnih sedmica vrućine su sigurno mnogima donijele opravdanu brigu.
Oni kojima to nije donijelo nikakav signal za oprez su najkritičniji dio ljetnih trka generalno.
Nisam od onih koji će automatski osuditi održavanje maratona u ljeto, nazvati ga glupošću, lošim terminom ili slično. Osvrnite se okolo i vidite koliko ima takvih trka, teških maratona i ultramaratona na vrućini, kao neke vrste posebnih izazova. Trku možda samo treba ispravno predstaviti samom sebi, jer ona je potencijalno puno ekstremnija od klasičnog maratona. Je li treba osuditi ASBiH jer se u sklopu te trke održava prvenstvo BiH? Pa u trenutku donošenja odluke jedine opcije su im bile ljetni maraton (Banjaluka i Tuzla još nisu najavili svoje trke) ili da sami organizuju maraton (što s obzirom na nivo njihove poduzetnosti i zanimanje za ovo ne djeluje kao realna opcija). Prema tome, ASBiH je ovako barem očuvao prvenstvo koje se održava tek od 2018. godine, a iduće sezone imaju više solucija.
Zbog vrućina iz prethodnih nekoliko sedmica se vrijedi pozabaviti i najgorim mogućim scenarijem. Ne samo zbog ove trke, već i ranijih trka u BiH, ali i drugdje, koje su donijele kolabiranja trkača (npr. Banjaluka). Tad smo objavili tekst o tome kako uraditi sve da bi prevenirali kolaps (LINK), a ovdje ću dodati samo neke detalje koji ukazuju da baš domaći trkači trebaju biti dodatno oprezni.
Nije šala
Ljetni maraton na visokoj temperaturi, ukoliko se tako desi, nije šala. Treba ga nazvati i pravim imenom jer to je barem poluekstremna trka i prijavljeni trkači bi se uoči starta (pogotovo ako temperatura prelazi 20 stepeni C) ipak trebali ozbiljno zapitati da li uopšte trebaju krenuti u ovakvu trku. Ne znači da ti trkači neće završiti trku, ili da će im se nešto strašno desiti, ali ipak jesu li dobro izvagali svoje mogućnosti i sve rizike?
1. Priprema
O ovome sam pisao u prethodnom tekstu o preveniranju kolapsa, a kao dodatno upozorenje ću dodati da velika većina bh. trkača koji trče maratone nije dobro pripremljena za trčanje maratona (uključujući često i one najbrže). Čak ni za optimalne klimatske uslove. Maraton se može pripremiti “za istrčati” čak i sa 50-60km sedmično ukoliko se prođe specifični trening (dužinske treninge koji nedostaju mnogima). Znam da ih ima dosta da trče i sa puno manje kilometara u nogama od tih 50-60km sedmično, ali možda ljetne trke ipak nisu vrijeme za takve egzibicije.
2. Tempiranje trke
Velika većina bh. trkača (uključujući vrlo često i one najbrže) se ne zna tempirati za maraton ni u optimalnim uslovima. Pregledavajući statistiku i bilježeći rezultate prethodnih godina uočio sam da se sigurno više od 90 posto bh. maratonaca, itekako uključujući ovdje i one najbrže, ne zna (ili prosto nema za to dovoljno iskustva, strpljenja itd.) tempirati na 42.195m. Na ljetnom, vrućem maratonu ovo će biti još važnije jer se na utrenirani/projektirani rezultat trebaju dodati minute koje nosi visoka temperatura. Kako se ispravno tempirati na vrućini, ako to velika većina ne zna ni u optimalnim uslovima? Svako prinudno usporavanje u drugom dijelu znači veću patnju, a na vrućini će to biti još izraženije, tako da je “negative split” pristup još važniji.
3. Adaptacija
O važnosti adaptacije na ljetne vrućine možete više čitati i u tekstu o preveniranju kolapsa, zatim i OVDJE, a o benefitima koje donosi trening na vrućini OVDJE.
Zaključak
Oni koji su dobro pripremljeni, a ne istempiraju se korektno, će vjerovatno istrčati trku, ali se neće dobro provesti. Ako vam “štekaju” sve tri gornje stavke, trebate još jednom razmisliti da li startati ovakve trke ukoliko je temperatura visoka. Maratonci su tvrdoglavi i uporni, znam da će teško neko odustati, ali ovo je situacija gdje bi oprez ipak trebao biti uvećan.
Nadajmo se optimalnim uslovima, ali ako već trčimo, spremimo se za najgore.
Vaši komentari
