Piše: Ersan Bijedić
Ta opasnost raste na viši nivo u trenutku prelaska iz zime u proljeće, a posebno u periodu održavanja proljetnih trka (april/maj) pa mnogi u ovoj fazi izbjegavaju provesti one najambicioznije planove (npr. maraton se ostavlja za jesen i slično).
S druge strane jako je veliki broj i onih koji nisu toga svjesni ili vjeruju da se njima ne može desiti, pa se događaju kolabiranja kakva su nedavno zabilježena u Banjaluci. Nenaviknuti na trening po toplijim uslovima jer su čitavu zimu trenirali u hladnom ili na idealnoj temperaturi (oko 10 stepeni), trkači dolaze na stazu puni samopouzdanja zbog svog treninga, spremni naplatiti sav trud, ali ponekad zanemarujući potpuno uslove u kojima se trka odvija.
Ovakva opasnost uvijek vreba, jednako profesionalne i amaterske trkače, i niko nikad nije potpuno siguran. Kolaps se dešava iz više razloga: slabe pripremljenosti, loše hidracije, preambicioznog cilja… Na trcanje.net smo već dosta puta pisali o tome kako se što bolje pripremiti i prevenirati ovakve neželjene situacije, kakvih će, nažalost, vjerovatno biti dok god se održavaju trke ovog tipa.
Zato u ovom tekstu samo podsjećamo na stvari koje možete uraditi za sebe kako se ne bi doveli u poziciju da radi vas interveniše hitna medicinska služba. A pred nama je još čitavo ljeto i niz trka.
1. PRIPREME
Nema ništa važnije za trkača od dobrih priprema. Ništa ga ne može bolje spasiti od stvarnog podizanja svog tijela na fizički nivo koji zahtijeva npr. trčanje polumaratona. To nije trčanje 10-30km sedmično. Nije normalno da trčite trku dugu onoliko kilometara koliko trčite sedmično. Ovdje su neki primjeri kako se pripremiti: LINK 1, LINK 2, LINK 3.
Kad uđemo u proljetne mjesece onda priprema zahtijeva trening na zadanim uslovima ciljane trke. Ako je staza na trci brdovita, a ne vježbate uspone, bit će problema. Ako je realno da na dan trke bude puno viša temperatura od one na kojoj ste trenirali, moglo bi biti teško. Zato bi vrijedilo uraditi adaptaciju.
2. HIDRACIJA
Hidracija je uvijek važna u dugim prugama, a posebno u periodu kad su temperature iznad 20 stepeni. Tad postaje esencijalna. O tome smo pisali ovdje: LINK 1, LINK 2.
3. SAMOSVJESNOST
Kad stane na startnu liniju takmičar treba znati na kojem je otprilike nivou trkačkog performansa. Tad treba odlučiti i kako će trčati s obzirom na zadane uslove. Ako je temperatura previsoka za sve ono što je radio u svojim pripremama, mora se pokušati prilagoditi i malo popustiti sa tempom na koji je ciljao. Ovo je vrlo često i ključni dio u prevenciji kolapsa. Jer se i izvrsno pripremljen atleta u ekstremnim uslovima može odvesti u neprilike! Na ekstremno topao dan je jednostavno uzaludno pokušati trčati svoj maksimum.
I na kraju, ne zaboravite: odgovornost kako ćete se provesti na trci je potpuno na vama!
Više ukupno o treningu, ishrani, oporavku i ostalom u našoj rubrici: Put do forme.
Vaši komentari
