BORO STIPIĆ: Bh. trkačka populacija je Zagrebačkom maratonu veoma interesantna i bliska

O Zagrebačkom maratonu koji je na rasporedu 14. oktobra, a gdje tradicionalno nastupi i veliki broj bh. trkača, smo razgovarali sa Borom Stipićem kao zamjenikom direktora Zagrebačkog maratona i dugogodišnjim članom organizacije ove manifestacije.

0
618

Piše: Ersan Bijedić

Stipić je u BiH možda mnogima više poznat kao dugogodišnji domaćin na Šujičkom polumaratonu, ali on je na dionici Kupres – Šujica samo prenio svoja znanja i iskustvo iz organizacije Zagrebačkog maratona koji će ove godine imati 27. izdanje.

U organizacionom odboru Zagrebačkog maratona je od 2004. godine.

– Te godine sam postao predsjednik Zagrebačkog atletskog saveza i samim time sam bio na čelu Organizacijskog odbora maratona. U proteklih 14 godina sam u užoj organizaciji u različitim ulogama do današnje kada sam zamjenik direktora Zagrebačkog maratona. Odmah te 2004. smo start i cilj Zagrebačkog maratona premjestili na centralni gradski trg, Trg bana Josipa Jelačića, gdje je i danas start i cilj sve tri utrke (maraton , polumaraton i utrke građana), priča Boro Stipić.

Osnovni cilj – omasoviti trku

Novine nastoje raditi i danas pa Stipić ističe da su organizatori ove godine poslu organizacije prionuli još ambicioznije.

Redefinirali smo prioritete i odredili starteške ciljeve te modernizirali cijeli sustav promidžbe i oglašavanja. Dali smo na važnosti promidžbi kroz moderne komunikacijske kanale. U tom smislu već duže vrijeme se Zagrebački maraton reklamira na nacionalnim TV kućama u Sloveniji (TV SLO 1) i Hrvatskoj (HTV1) te na radijskim postajama. Prošle godine smo promijenili vizuale maratona, a za ovu godinu smo angažirali ugledne dizajnere da nam izrade marketinške materijale. Sve ovo ima za cilj omasoviti Zagrebački maraton, kaže Stipić.

Boro Stipić (lijevo)

Finišerska medalja

Jedna od specifičnosti i prepoznatljivosti Zagrebačkog maratona su finišerske medalje koje dobije svaki sudionik koji završi utrku polumaratona ili maratona. U posljednjih nekoliko godina postalo je pitanje trkačkog prestiža imati taj komad bronce u svojoj kolekciji. Svake godine medalja je unikatna, specijalno dizajnirana i u pravilu ima za centralni motiv jednu od znamenitosti grada Zagreba. Uz to na medalji je otisnut jedan stih o Zagrebu uz potpis autora stiha. Na naličju je neka od arhitektonskih znamenitosti našega grada uz kratko tekstualno objašnjenje navedenog motiva kao edukacija velikom broju maratonaca koji dolaze u Zagreb, a domaćim maratoncima da ih podsjeti na ljepote našega grada”.

Odličan odziv i dobra zabava

Prijave za tri trke u Zagrebu su otvorene u martu, odnosno osam mjeseci prije samog događaja. Dosad ih je popunilo 2.000 trkača što organizatori smatraju odličnim odzivom u ovoj fazi.

– Ovu godinu smo posebnu pozornost posvetili ženama kao sudionicama naših utrka pa smo ovogodišnji Zagrebački maraton proglasili maratonom žena. Dali smo različite benefite ženama oko kotizacije. Imenovali smo četiri promotorice maratona, a to su Marija Vrajić-Trošić, Matea Matošević-Hačić, Bojana Bjeljac i Nikolina Stepan. To su hrvatske olimpijke, dokazane maratonke i prije svega pozitivne i kvalitetne osobe. Sa njima radimo povremene zajedničke javne treninge za svu trkačku populaciju te time potičemo što veći broj žena da se uključe u trčanje.

Ove godine će duž staze Zagrebačkog maratona biti više zabave…

– U suradnji sa Hrvatskom glazbenom mladeži ćemo imati pet punktova na kojima će svirati glazbeni bendovi, mladi zagrebački rock sastavi koji će dizati moral našim maratonkama i maratoncima. Isto tako ćemo postaviti i organizirati navijačke punktove za navijačke skupine koje će svojim navijanjem i bodrenjem poticati trkače da lakše istrče trasu.

Mijenjati stazu ili ne?

Svake godine je dosta govora o promjeni staze u Zagrebu. Kakva su razmišljanja i planovi organizatora na tom polju?

– Trasa Zagrebačkog maratona već nekoliko godina izaziva kontroverze. Sva ta razmišljanja mogu se svesti na dva zaključka koja zastupaju dvije grupacije. Rekreativci kažu da je “dosadna” i ravna, profesionaci i napredniji maratonci kažu da je fantastično brza i da ju ne treba dirati jer je idealna za postavljanje osobnih rekorda. Mi u organizaciji za sad smo na stajalištu da ovu trasu zadržimo još neko vrijeme te da naša staza bude prepoznata kao brza staza koja je kao takva već mamac za strane maratonce koji dolaze po svoje osobne rekorde. Uostalom rekord maratona od 2:09:55 potvrđuje naše teze. No isto tako smo spremni dijelove staze redefinirati i dijelom promijeniti. Napominjem da je naša staza kružna, dužine 21 km, tako da maratonci trče dva, a polumaratonci jedan krug. To za posljedicu ima prometnu blokadu Zagreba kroz centar grada 5 i pol sati koliki je limit utrke. pa je i to jedan od razloga za eventualnu promjenu trase.

Kodžo, Kimani, Imamović…

Zagrebački maraton redovno pohodi dosta bh. trkača.

Bh. trkačka populacija nam je veoma interesantna i bliska. Povijesno povezana i usmjerena ka Zagrebu. Napomenut ću samo da je Đuro Kodžo, proslavljeni bh. maratonac i olimpijac, dvostruki pobjednik Zagrebačkog maratona (2007. i 2008. godine), a da je Lucia Kimani pobjednica Zagrebačkog maratona 2011. i da u pravilu redovito sudjeluje na utrci maratona ili polumaratona te nam je draga i rado viđena gošća. Od mlađih bh. trkača prepoznali smo veliki potencijal mladog Alije Imamovića koji u posljednjih par godina redovito sudjeluje na našem maratonu, a ove godine je dobio i  pozivnicu organizatora.

To nije i jedina poveznica…

– Zagrebački maraton usko surađuje sa Banjalučkim polumaratonom te na razini posjeta delegacija razmjenjujemo iskustva u organizaciji utrka. U posljednje vrijeme vidljiv je progres dugoprugaškog trčanja u BiH, a samim time i povećanje broja trkača iz BiH na Zagrebačkom maratonu, zaključio je Boro Stipić.

Organizator prvog polumaratona u BiH

“Svoje iskustvo u organizaciji utrka sam svojedobno (2007.) pretočio u organizaciju prvog polumaratona u Bosni i Hercegovini, Šujičkog polumaratona. Jedanaest godina sam u kontinuitetu u kolovozu organizirao Šujički polumaraton. No, na žalost ove godine se polumaraton neće održati. Ovu, za mene tešku odluku, donio sam nakon dugog promišljanja i traženja različitih načina da nastavimo s kontinuiranim radom i organizacijom polumaratona. Razlozi zbog kojih smo donijeli ovu odluku su slojeviti i kompleksni, a u pravilu se svode na sredstva za financiranje ovakvih projekata. Nadamo se da će neki novi sportski projekti na ovim podnebljima imati bolju institucionalnu potporu te da će lokalna zajednica bolje prepoznati i valorizirati njihov značaj. Veliki gradovi i lokalne vlasti u razvijenijm sredinama su odavno prepoznale višestruke benefite od dugoprugaških utrka u smislu sportskih, zdravstvenih i turističkih potencijala”.

Vaši komentari